Vizija razvoja HRM-a

OTKRIVAMO Hrvatska kupuje ophodne brodove, rakete i radare

Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
20.11.2018.
u 10:22
Jadransko more važan je pomorski koridor prema zapadnoj Europi, nadzor podmorja za Hrvatsku podjednako je važan kao i nadzor neba
Pogledaj originalni članak

Veliki interes hrvatske javnosti na predstavljanju novoga modernog obalno-ophodnog broda OOB-31 "Omiš" iznenadio je i odgovorne u vojnom vrhu, ali i probudio nadu HRM-ovaca koji već desetljećima priželjkuju modernizaciju naše flote. Ratna je mornarica, naime, najskuplji dio vojske države poput Hrvatske, koja ima tako razvedenu i kilometarski izuzetno dugu obalu, pa tako u uvjetima vječne štednje HRM teško dolazi na red za modernizaciju.

U HRM-u, međutim, nade polažu zbog pripreme novog Dugoročnog plana razvoja pa su pripremili prioritete za sljedećih deset godina. Objektivno, za sada bi taj popis još uvijek trebalo nazivati svojevrsnim "popisom želja". Koji je zapravo i prilično skroman. U prioritetima su i dalje spojene vizije za Obalnu stražu (gdje pripada OOB-31 i ratni dio HRM-a, što znači da se još ne razmišlja o odvajanju polucivilne Obalne straže i ratne mornarice.

VIDEO Pogledajte najmoderniji hrvatski brod

Zamjena klase "Mirna"

Prioriteti mornarice ukratko svode se na nabavu novih, odnosno moderniziranih radarskih sustava uz potporu besposadnih sustava (UAV) i od pet do čak deset ophodnih brodova. Napokon, za period od 2024. do 2026. planira se nabava prve od barem dvije korvete, dakle izvanobalnog ophodnog broda, modularnog dizajna (deplasman oko 1000-1500 t), koji bi imao i platformu za helikopter.

Time bi HRM mogao iskoračiti i u Mediteran, s obzirom na to da ovakve korvete mogu tjedne, čak mjesece provesti izvan matične luke. HRM namjerava nabaviti i nekoliko (od dva do tri) brodova za nadzor podmorja (tzv. mine-hunters). A apsolutni je prioritet nabava novog protubrodskog sustava, kao nasljednika švedskog RBS-15, čije će preostale rakete biti izvan funkcije u sljedećih od pet do sedam godina.

Nakon što Obalna straža RH preuzme OOB-31, pretpostavlja se da će biti nastavljena gradnja još četiri blizanca. U svojem planu HRM namjerava u sljedećih deset godina posjedovati i do deset ovakvih ophodnih brodova, uz napomenu da nakon gradnje pet novih može slijediti i nabava još pet rabljenih. Cijena OOB-a je oko deset milijuna eura po primjerku, a oni će postupno zamijeniti OB klase "Mirna", koji su građeni još početkom 80-ih godina 20. stoljeća.

Procjena je mornarice da je HRM nužno opremiti s minimalno dva velika ophodna broda, deplasmana do 1500 tona. Ovi brodovi trebaju imati višestruku namjenu, od ratovanja, protuzračnih i protupodmorničkih, ali i zadaća iz domene Obalne straže RH. Višenamjenski brod bit će i platforma za ugradnju novoga protubrodskog raketnog sustava, a deplasman od oko 1500 tona omogućio bi i smještaj izviđačkog helikoptera koji bi brodu znatno povećao sposobnost nadzora mora.

S obzirom na to da je Jadransko more važan pomorski koridor prema zapadnoj Europi, s glavnim lukama u sjevernom dijelu, nadzor podmorja za RH jednako je važan kao i nadzor zračne situacije, a sposobnost reakcije kao i tzv. „air-policing". Svaki eventualni incident imao bi nesagledive posljedice za cjelokupno gospodarstvo pa HRM želi imati i od dva do tri minolovca. Oni stoje poprilično pa se predlaže nabava rabljenih, ali s potpunom operativnom funkcionalnošću. Proteklih deset godina HRM nije uspio realizirati nijedan važniji projekt modernizacije koji je stavljen u Dugoročni plan.

GALERIJA Završno ispitivanje novog obalnog ophodnog broda

Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31
Foto: Boris Ščitar
Obalni ophodni brod OOB-31

Realno, HRM ne očekuje da će u sljedećih deset godina ići kao podmazano pa radije procjenjuje spor rast vojnog proračuna u kojem će prioritet imati modernizacija HRZ-a (F-16 i Black Hawk). Ostvari li se plan da se 20 posto vojnog proračuna izdvaja za modernizaciju te da mornarica, koja u brojnom stanju Oružanih snaga čini deset posto, dobije proporcionalan dio - za modernizaciju HRM-a idućih godina izdvojilo bi se od 140 do 160 milijuna eura, računaju u HRM-u.

To je, zapravo, izuzetno skromna brojka i pitanje je omogućava li uopće ostvarenje vizije. A ona je ukupno teška, u štedljivijem obujmu, oko 350 milijuna eura, a u onom raskošnijem oko 577 milijuna eura. Dakle, čak i u uvjetima dugoročnijih otplata već se sada čini teško ostvariva vizija modernizacije HRM-a, makar i u najskromnijem obujmu.

Samo zamjena i nabava novih 40-ak protubrodskih raketa za naše topovnjače i eventualno jednu korvetu stajalo bi oko od 50 do 70 milijuna eura. Gradnja ili nabava rabljene korvete stajala bi, prema procjenama HRM-a, od 50 do 100 milijuna eura. Navode u viziji HRM-a da se može graditi i nova, ali i nabaviti rabljena. S obzirom na situaciju na tržištu, na kojemu i nema korveta koje bi išle u "mirovinu", teško će biti nabaviti dobru rabljenu. Možda bi se tek Izrael mogao početi rješavati neke od svojih korveta SAAR 4.

Može li to brodogradnja RH

No, odluči li se Hrvatska na razvoj domaćeg projekta korvete, to ima svoje prednosti, ali i nedostatke. Za Hrvatsku bi to bio posao s najviše opravdanja jer bi se angažirale domaće tvrtke, od brodarskih instituta, fakulteta, FER-a do brodogradilišta i tvrtki koje proizvode elektroničke sustave. Taj bi posao razvoja novog prototipa, međutim, mogao potrajati godinama, kao što je bilo u slučaju OOB-31, koji je kasnio čak dvije godine. Moguća je tu i "kombinacija", da RH naruči gradnju od proizvođača koji su već razvili slične korvete, a da se one grade u Hrvatskoj i uz sudjelovanje naših tvrtki. U obje ove varijante dobar dio tog novca, a govorimo o svoti od 150 do 300 milijuna eura za tri korvete, ostao bi u Hrvatskoj.

Ugovorimo li pak gradnju novih brodova ili nabavu rabljenih iz inozemstva, sav taj novac otplovit će iz RH. Stručnjaci koji su planirali budućnost HRM-a u sljedećih deset godina upozoravaju pak na to da se, kada je riječ o nabavi novih raketnih sustava, moraju nabaviti novi, odnosno da ovdje rabljena roba ne dolazi u obzir. Prema projiciranoj cijeni od više od milijun eura po primjerku, očito je riječ o raketama proizvođača koji rade velike serije i imaju nižu pojedinačnu cijenu.

Tu bi se uklopili američki Harpooni, izraelski Delillah, francuski Exocset, neka podvarijanta švedskog RBS-a, no ne i najmodernija, koja navodno gađa na udaljenosti od oko 250 km, ali stoji oko 3,5 milijuna eura po primjerku. Gradnja novih ophodnih brodova moći će se financirati iz vojnog proračuna, jer oni stoje po 10 milijuna eura po primjerku, a financirat će se i modernizacija radara, pa i nabava novih raketnih sustava.

No, stručnjaci HRM-a već vide da će drukčije biti s financiranjem gradnje ili nabave puno skupljih korveta. Ne navode, međutim, iz kojih bi se to dodatnih izvora moglo financirati. Može se, primjerice, "rastegnuti" razdoblje u kojemu će RH nabaviti i korvete ili ih modularno, postupno naoružavati kako novac bude pristizao.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 96

BU
Budak
10:39 20.11.2018.

Pokraj barbara s istoka i džihadista Fakira Izmetbegovića Republika Hrvatska mora biti spremna za svaku situaciju. HV mora biti moderno naoružana i uvježbana. Pri tome treba koristiti hrvatsku industriju oružja kako bi i gospodarstvo imalo pozitivan efekt - to vrijedi i za izvoz. Spremnost i sposobnost Hrvatskog vojnika garantira sigurnost i slobodu Domovine.

PP
pp
13:14 20.11.2018.

Znači Srbi sa Korduna, muslimani iz Mostara i Jugoslaveni iz Hrvatske su jako protiv toga da Hrvatska ulaže u HRM. Hrvati su to primili na znanje drugovi i komšije.

VO
vojov
11:15 20.11.2018.

Dobro bar kako znam imamo brodogradilista imamo strucnjake pa sto se to ne radi kod nas