DKOM

Otkrivamo na koga se najčešće žalilo: Žalbe stopiraju tri natječaja dnevno

Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL
Pogled na gradilište Pelješkog mosta
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
Most Pelješac
29.06.2022.
u 09:44
Lani je više od dvadeset natječaja zaustavljeno u Gradu Zagrebu, HEP-u, Hrvatskim cestama, Hrvatskim autocestama te Hrvatskom operateru prijenosnog sustava
Pogledaj originalni članak

Vojnici bez beretki, srednjoškolci iz Donjeg Miholjca bez didaktičkog pribora, a djelatnici Ministarstva državne imovine bez znanja o – državnoj imovini. Stručno su se usavršiti trebali, ako ćemo precizno, u unapređenju upravljanja nekretninama RH, ali to još neko vrijeme neće moći jer, baš kao i vojnici te srednjoškolci s početka naše priče, čekaju DKOM.

Najveći troškovi

Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave trenutačno odlučuje o sudbini natječaja za nabavu beretki, školskog pribora te o usavršavanju, a iznijela je i podatke o tome kako im je izgledala lanjska godina. Radno je bilo, barem tako kažu brojke, jer su u prosjeku tri i pol žalbe na postupke javne nabave dnevno stizale na adresu tijela koje vodi predsjednica Maja Kuhar.

Ona i njezin tim proučavali su dokumentaciju i odluke o odabiru u prosječno 25 slučajeva tjedno, a u 2021. stiglo im je točno 1176 žalbenih predmeta. Rješavali su ih, doduše, 1273 jer 97 su prenijeli iz godine prije, čisto iz razloga, kako sami objašnjavaju, što su žalbe stigle u prosincu te se nije mogla kompletirati dokumentacija spisa. Ukupno je, inače, lani raspisano 12.495 raznih natječaja, pa iz DKOM-a pojašnjavaju kako su kontrolirali 6,75 posto postupaka javne nabave, a i 5,69 posto davanja koncesija.

Firme su se najčešće žalile kad posao ne bi dobile, odnosno kad je odabrana druga tvrtka, a u 30 posto slučajeva i odmah pri objavi dokumentacije natječaja. Što se samog usvajanja žalbi tiče, DKOM kaže da je nastavljen trend visokog postotka u odnosu na 2020., odnosno gotovo svaka druga žalba bila je i opravdana.

A na koga se najčešće žalilo? Više od dvadeset natječaja zaustavljeno je lani u Gradu Zagrebu, HEP-u, Hrvatskim cestama, Hrvatskim autocestama te Hrvatskom operateru prijenosnog sustava. A upravo su Grad Zagreb, Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste, Hrvatski operater prijenosnog sustava te Hrvatske vode u top pet naručitelja koji su lani platili i najveće iznose troškova žalbenog postupka.

– Ovdje je važno imati na umu da se radi o naručiteljima koji, u pravilu, provode najviše postupaka javne nabave pa je time i rizik od nenamjernih nepravilnosti veći. Također, s obzirom na to da se radi o nabavama velikih vrijednosti, time su i naknade za pokretanje žalbenog postupka, odnosno naknade troškova žalbenog postupka veće – objašnjavaju iz Državne komisije činjenicu da su, primjerice, samo Hrvatske ceste tvrtkama koje su se žalile na njihove natječaje isplatile više od pola milijuna kuna.

VIDEO: Pelješki most prošao je tehnički pregled, a otvorenje se očekuje u srpnju

A pravilo je vrlo jednostavno, naučile su to Ceste najbolje na primjeru s pristupnim cestama Pelješkom mostu: stranka na čiju je štetu žalbeni postupak okončan dužna je protivnoj stranci nadoknaditi troškove koji su joj nastali u žalbenom postupku. Što se žalitelja tiče, 35 ih je bilo s više od šest prijava DKOM-u, a najviše ih je uložio Trames d.o.o. iz Dubrovnika, ukupno 17, od čega im je njih deset prihvaćeno.

Podsjetimo, upravo tvrtke Trames te Trames Consultants u razdoblju od 2009. do 2019. godine uložile su čak 80 žalbi, uglavnom na projekte HEP-a i HŽ-a. Državna komisija ističe i svoju brzinu rješavanja predmeta pa se ponose činjenicom da im je prosječno vrijeme od primanja žalbe do donošenja odluke 27 dana, tri manje nego lani, a kad se radi o projektu EU, još su ekspeditivniji pa im treba samo 12 dana, dok im je u 2020. bilo potrebno 25. Spomenimo još da naknade koje žalitelji Komisiji moraju platiti ako žele pokretanje postupka ovise upravo o "težini" natječaja. Ako je procijenjena vrijednost nabave, primjerice, 750 tisuća kuna, naknada je pet tisuća, a vrijedi li natječaj više od 60 milijuna kuna, naknada je 100 tisuća.

Ni jedan posto

– U 2021. godini s osnova naknada za pokretanje žalbenog postupka uplaćeno je u državni proračun 17,3 milijuna kuna, što je 8 posto više nego 2020. – kažu iz Državne komisije pa podsjećaju kako je to 6,6 milijuna kuna više nego što je uopće u 2021. planirano za njihov rad. A on se financira upravo iz proračuna, koji, žale se, nije prema njima posebno velikodušan. Tijekom lanjske godine osigrano im je samo 50 tisuća kuna za edukaciju zaposlenika, a za ulaganje u računalne programe nešto više od 92 tisuće, što zajedno nije ni jedan posto od onoga što DKOM uprihodi u proračun.

– S obzirom na značaj i ulogu Državne komisije u održavanju dinamike gospodarskih aktivnosti i velikih infrastrukturnih projekata u planiranim i predviđenim rokovima, kao i ulogu koju pravodobno rješavanje žalbi ima na povlačenje sredstava iz EU, ako se u narednim godinama ne osiguraju adekvatna sredstva za rad, nije izvjesno da će se postignuta kvaliteta odluka moći održati na postignutoj razini – kažu iz DKOM-a.

ANALIZA IZBORA

Jedna stvar oko buduće koalicije odredit će karijeru Ivice Puljka: 'On više nema alibija, Splićani žele pomak'

Puljak je sada u poziciji u kojoj će složiti glatku većinu u Gradskom vijeću. Praktički može što hoće. Više ne postoje izgovori. Doslovno je udvostručio broj vijećnika i za većinu mu nedostaje samo jedna ruka, a upravo će ona odrediti njegovu buduću karijeru na nacionalnoj razini. Dakle, birači više neće htjeti čuti da se nešto ne može ili da netko nešto blokira. Puljak će sada biti pod povećalom i svi očekuju da izvuče grad iz desetljeća urbanističke i projektne stagnacije – bez obzira na nisku izlaznost, izostanak ozbiljnog izazivača i činjenicu što je izbore dobio na uglavnom protestnim glasovima.

LOKALNI IZBORI

Analitičarka o Splitu: HDZ je činio neshvatljive pogreške, sada je jasno zašto se od Puljka odbijaju afere

"Puljkova filozofija počivala je na 'mi ili oni'. Uspio je svoje birače uvjeriti da je on jedina brana od HDZ-a i Keruma, dok je HDZ radio sve da biračima kaže da HDZ ne postoji već postoji Zoran Đogaš. Treba imati na umu i rekordno nisku izlaznost na izborima. Može se reći da su tome kumovale i neke afere, ali u suštini mu one nisu naštetile. Puljkova pobjeda rezultat je loše oporbe. Jednostavno u Splitu trenutačno nema političke snage koja može ugroziti Ivicu Puljka", između ostalog kaže Ankica Mamić.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

JP
josip.pivar11
10:19 29.06.2022.

A valjda su uvjeti natječaja prema našoj uhodanoj praksi onako rastezljivi... pa može i ovako, a ako treba može i onako. Stare navike se teško mijenjaju.