Cestarina na autocestama u nadležnosti Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka – Zagreb naplaćivat će se bez zaustavljanja elektroničkim sustavom DSRC – Dedicated Short-Range Communications ili preko sustava automatskog čitača registarskih oznaka – Automatic Licence Plate Reader (ALPR). Taj novi sustav naplate cestarine u Hrvatskoj predlažu španjolski savjetnici iz tvrtke IDOM Consulting koji su od resornog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture dobili posao izrade studije sustava elektroničke naplate cestarina.
Konzultanti tako predlažu tzv. free flow (slobodni protok), naplatu cestarine na više trakova. Sustav naplate bit će, dakle, bez zaustavljanja, beskontaktan i bezgotovinski.
Pogledajte video o tome kako će se u Hrvatskoj plaćati cestarina
Naplata s pomoću DSRC sustava znači da u vozilu mora biti uređaj odnosno transponder preko kojeg bi se očitavala prijeđena kilometraža i obračunavala cestarina. To je sustav sličan postojećem ENC-u, no DSRC funkcionira bez usporavanja i zaustavljanja vozila. Kako doznajemo, savjetnici predlažu da DSRC bude obvezan u teškim vozilima dok će za laka biti opcija. Njima će na raspolaganju biti i ALPR.
GALERIJA Trebaju li Zagrepčani strahovati? Ove fotografije pokazuju pravo stanje mostova!
Sustav temeljen na DSRC-u
Ipak, novi sustav naplate primarno će biti temeljen na DSRC-u. Transponder za taj način plaćanja cestarine moći će se kupiti ili iznajmiti, a njegova cijena je oko 10 eura. Predviđeno je da prodajna mjesta tih transpondera budu na svim graničnim prijelazima, u morskim lukama, na strateškim mjestima na autocestama, u velikim hrvatskim gradovima. Osim toga, ti uređaji će se distribuirati i preko trgovina, benzinskih crpki, automata i pošte.
Hrvatski DSRC sustav bit će kompatibilan sličnim sustavima drugih zemalja pa će, primjerice, Talijani, koji su već godinama na tom sustavu, kad dođu u Hrvatsku moći platiti cestarinu s pomoću svog transpondera. Distribucija tih transpondera trebala bi funkcionirati kao distribucija vinjeta koje svatko tko, primjerice, putuje u Austriju ili Sloveniju bez problema može kupiti na benzinskim crpkama ili graničnim prijelazima. Transponder će imati zvučni signal koji upozorava korisnika o transakciji, a imat će i ugrađen uređaj koji će detektirati je li maknut s držača. Predviđeno je da baterija transpondera traje više od šest godina.
VIDEO Što je pokazala inspekcija mostova u Hrvatskoj
Korisnici DSRC-a moći će sklapati tzv. prepaid ugovore dok će se oni koji žele plaćati cestarinu nakon vožnje morati registrirati, odnosno morat će HAC-u i ARZ-u dostaviti podatke o svojim kreditnim karticama ili bankovnim računima. Tzv. postpaid bit će omogućen i za DSRC i za ALPR korisnike. Valja napomenuti da će novi sustav biti temeljen na DSCR-u, a da je naplata s pomoću registarskih oznaka opcija te da španjolski konzultanti, kako doznajemo, s hrvatskom stranom trebaju raspraviti je li nam uz DSRC potreban i ALPR. ENC se trenutačno na autocestama HAC-a i ARZ-a upotrebljava u 37 posto transakcija, a španjolski savjetnici procjenjuju da će svi oni prijeći i na DSCR.
Također očekuju da će svi koji sad cestarinu plaćaju smart karticama, a kojih je oko 1,5 posto, prijeći na taj sustav. Kreditnim ili karticama tekućih računa sad se obavlja oko 12 posto plaćanja cestarine, a procjenjuje se da će njih 80 posto prijeći na transpondere, kao i 20 posto onih koji plaćaju cestarinu gotovinom, a kojih je sad više od 50 posto. U prvoj godini primjene novog sustava očekuje se da će 60 posto transakcija biti preko DSRC-a. S vremenom će transpondere koristiti sve više vozača, kako se korisnici budu upoznavali s tim novim sustavom, a to ovisi i o dobrom marketingu. Prema iskustvima iz drugih zemalja EU, maksimalno prosječno korištenje transpondera u transakcijama je oko 80 posto. U Portugalu je to, primjerice, 78 posto u transakcijama i 53 posto u korisnicima. Mađarska je pak dosegla 83 posto u 2017., a počela je s 24,5 posto u 2013. Stoga se očekuje da će u tri godine u Hrvatskoj udio korištenja DSCR-a u transakcijama dosegnuti 80 posto, uz rast od 10 posto godišnje.
Portali s antenama
Mjesta naplate budućeg sustava trebala bi biti instalirana na istim lokacijama na kojima su sad naplatne kućice. Na tim lokacijama bit će i kontrolne točke. Ta mjesta naplate i kontrolne točke činit će portali iznad autoceste na kojima će biti DSRC antene i kamere koje će automatski detektirati i klasificirati vozila. Osim toga, kontrolu naplate cestarine obavljat će i mobilne jedinice, odnosno vozila opremljena DSRC antenama, a svako od tih vozila trebalo bi pokrivati 80 kilometara autoceste. Pod naplatom će biti i dalje oko 1100 kilometara autocesta.
Prema neslužbenim procjenama, uvođenje novog sustava moglo bi stajati oko 500 milijuna kuna, a godišnji troškovi njegova održavanja iznosili bi oko 60 milijuna kuna. Nakon što se donese konačna odluka o novom sustavu, slijedi natječaj za njegovu ugradnju. Početak uvođenja novog sustava naplate cestarine očekuje se u siječnju 2021. godine. Prvu godinu novi će sustav koegzistirati s postojećim sustavom, a to znači da će uz naplatne kućice biti i trakovi za tzv. free flow, a od siječnja 2022. godine u uporabi bi bio samo novi sustav.
VIDEO Radovi na remetinečkom rotoru
Nikada neće uvesti nikakve vinjete!! NIkada! Evo zašto...recimo ja Ka-Zg..22 dana u mjesecu po 40 kn ( 20 u svakom smjeru) , puta 12 mjeseci..to je 10560kn godišnje!! ejjjjj 10 650!! a gorivo 11000! pa jel to normalno da bude isto !!?? Najgore je kada te tvoj dere i otima! Na nama je zarada 400 puta bolja nego na strancima! i još na gorivu postotak za ceste...i još na registraciji za ceste...nek mi samo sjedimo umjesto da smo na ulicama!