Otkrivamo tko je tko u Komisiji za istraživanje Gospina ukazanja

O Međugorju se više ne govori samo u crkvenim i narodnim kuloarima, u došaptavanju, kroz medijska nagađanja manje ili više pristranim pro et contra. Međugorski fenomen, na kojega se gledalo crno-bijelo unutar mjesne Crkve, odnedavno je postao činjenica koju je prepoznala Sveta Stolica. Vrlo rijetko Vatikan osniva komisije koje bi propitivale slične pojave, a posebice zato jer su sud o Međugorju već dale čak tri komisije počevši od mjesne mostarsko-duvanjske dijeceze do posljednje komisije koju je organizirala Biskupska komisija Jugoslavije koja je nakon četverogodišnjeg rada 10. travnja 1991. donijela takozvanu Zadarsku izjavu u kojoj se tvrdilo da se na temelju dotadašnjeg istraživanja nije moglo utvrditi nadnaravnosti međugorskog fenomena a napose tvrdnji šestero vidioca da im se ukazuje Gospa. No, iako naizgled negativna, tadašnja je izjava otvorila prostor da Sveta Stolica osnuje novu komisiju kojim je taj slučaj posve izuzela od mjesne biskupije čiji se ordinarij Ratko Perić, a prije njega pokojni Pavao Žanić, žestoko protivio autentičnosti tvrdnji o ukazanjima, naglašavajući da se radi o prijevari. Zadarska izjava, čiji je prvotni sadržaj bio posve drukčiji jer se nastojalo zatvoriti slučaj Međugorja, prema tvrdnjama tadašnjih članova komisije, ispeglana je upravo u vatikanskoj Kongregaciji za nauk vjere u kojoj je sve do 2005. prefekt bio kardinal Josef Ratzinger, sadašnji papa Benedikt XVI.

Da je pitanju Međugorja pridana prvorazredna važnost u Svetoj Stolici svjedoči činjenica da u novome povjerenstvu sjede čak petorica kardinala, među kojima su i dvojica Hrvata, kardinali Josip Bozanić i Vinko Puljić, te ugledni znanstvenici i crkveni stručnjaci iz područja dogmatske teologije, mariologije, psihoanalize. Iako je teško odgonetnuti kakva su pojedinačna gledanja 17 članova povjerenstva na pitanje Međugorja i autentičnosti Gospinih ukazanja, valja istaknuti činjenicu da je unutar povjerenstva petero članova koji su Hrvati. Usto, još trojica su isusovci, a dvojica fratri. U biografijama svećenika članova komisije i jedne časne sestre Nele Gašpar ne mogu se pronaći njihovi do sada javno istaknuti stavovi o Međugorju, a sve dok rade unutar komisije, njihove ocjene, prema nalogu Svete Stolice, neće biti dostupne javnosti. To će biti tako sve dok komisija ne okonča ispitivanja počevši od šestero vidjelaca od kojih pojedini tvrde da im se i danas, gotovo trideset godina nakon prvog pojavljivanja, ukazuje Blažena Djevica Marija i šalje poruke mira, zbog čega je i međugorska Gospa prozvana Kraljicom mira. U obzir će se uzeti i sva događanja vezana za Međugorje, od brojnih svjedočanstava vjerničkih obraćenja, pristupanja svećeničkom redu ili pak slučajeva ozdravljenja. Pred članove komisije stavljen je vrlo zahtjevan, odgovoran, ali i dugotrajan posao. Očekuje se da Sveta Stolica Međugorju da status međunarodnog svetišta prije negoli donese konačni sud o navodnim ukazanjima. Prijašnje komisije su međugorski fenomen promatrale od samoga početka, 25. lipnja 1981., kada se Gospa prvi put navodno ukazala, pa sve do ratne '91. No, kao i u drugim slučajevima, poput najpoznatijih Lourdesa, Fatime, Guadalupea, koje je Sveta Stolica priznala, ne treba očekivati ishitrene odgovore Vatikana jer su desetljeća protekla za konačno priznanje Gospinih objava.

Vatikansko povjerenstvo

Kardinal Camillo Ruini - predsjednik komisije za Međugorje, papinski vikar
Kardinal Camillo Ruini (1931.), predsjednik komisije za Međugorje, bivši predsjednik Talijanske biskupske konferencije i papinski vikar, autor je meditacija na 14 postaja za ovogodišnji križni put kraj Koloseja. Benedikt XVI. mu je povjerio pisanje meditacija u teško vrijeme za Crkvu zapljusnutu polemikama zbog pedofila svećenika. Napisao je kako je ljudska izdaja boljela Krista i kako svi moramo iskreno priznati grijehe. Ruiniju je povjereno i upravljanje vatikanskom fundacijom koja će morati čuvati sve što je napisao papa Benedikt XVI. Na čelu talijanskih biskupa bio je odlučan tražeći od političara da se zaštite kršćanske vrijednosti. Posebno je isticao zaštitu ljudskog života od začetka do prirodne smrti. Nije bio u Međugorju te se nije javno očitovao o fenomenu. No, ima prijatelje koji su veliki zagovornici priznanja nadnaravnosti pojava Gospe u Međugorju. Njegov bivši tajnik, sada biskup, Mauro Parmeggiani bio je u Međugorju više puta s vjernicima. Ruini polazi od izjave Biskupske konferencije Jugoslavije iz Zadra 1991. u kojoj nije na konačni način odbačena mogućnost priznanja nadnaravnosti, odnosno tada se nije mogla utvrditi nadnaravnost (non constat de supernaturalitate).

Kardinal Vinko Puljić - nadbiskup vrhbosanski
Vrhbosanski nadbiskup kardinal Puljić još prije dvije godine ustvrdio je da bi Sveta Stolica mogla uspostaviti posebno međunarodno istražno povjerenstvo koje bi se bavilo fenomenom Međugorja. Na takve njegove navode oštro je reagirao mostarski ordinarij Ratko Perić poručivši da su mediji napuhali te tvrdnje. Malo je poznato kako se upravo kardinal Puljić, govoreći 2004. na zasjedanju Biskupske sinode, požalio da su navodna Gospina ukazanja u Međugorju postala izvor podjela u mjesnoj crkvi. Kardinal Puljić i u svojim javnim izjavama cijelo je vrijeme bio suzdržan, ali i na neizravan način nastojao upozoriti na potrebu da se slučaj Međugorja pomakne s mrtve točke. S druge strane nije želio da se u državi BiH, u kojoj su Hrvati katolici na margini društvenih i političkih zbivanja, da povoda za nove podjele unutar katoličke zajednice.  Ovaj mudri i razboriti pastir Crkve Hrvata u BiH vrlo je odmjeren. Tijekom rata prošai je pravu kalvariju zajedno sa svojim sugrađanima u opkoljenom Sarajevu. Nerijetko je riskirao život kako bi posjetio ratom pogođene župe. Danas se suočava s posve novim izazovima, stalnim smanjivanjem broja katolika u svojoj nadbiskupiji.

Kardinal Josip Bozanić - nadbiskup zagrebački
Zagrebački nadbiskup kardinal Bozanić prvi je službeno potvrdio da će biti član povjerenstva za Međugorje. Zbog toga je, kako se doznaje, na prvome inauguralnome sastanku u Vatikanu dobio kritike predsjedajućeg kardinala Ruinija. Zagrebački nadbiskup član je visokih ustanova i institucija Rimske kurije. Makar službeno, Bozanić nikada nije bio u Međugorju koje je širom svijeta poznato kao hodočasničko mjestu niti je isticao svoje stajalište iako je, tvrde upućeni, imao želju posjetiti to mjesto molitve i mira. Bozanić je nedaleko od Međugorja, u Ljubuškom, prije dvije godine predvodio misno slavlje u povodu blagdana Svetog Ante. S crkvom i Hrvatima katolicima u BiH održava žive kontakte. Počesto je, pa i prigodom posjeta Ljubuškom, pozvao na crkveno zajedništvo koje se razdijelilo, a Međugorje postalo dodatni povod. Nije nepoznat hercegovački slučaj i sukob nekoliko otpuštenih fratara s mjesnim biskupom koji nisu htjeli predati župe. Ovaj se slučaj neposluha onda nastojao prenijeti i na Međugorje, što nije dopustila franjevačka zajednica. Zbog toga je Bozanić pozivao na razboritost unutar crkvenih redova u Hercegovini.

Jozef Tomko - bivši pročelnik Kongregacije za širenje vjere
Kardinal Jozef Tomko, bivši pročelnik Kongregacije za širenje vjere, više je puta slan po svijetu kao papin predstavnik, od Australije do Azije, Afrike i Amerike. Napisao je više djela o teologiji i pravu te o duhovnosti. Suosnivač je religijskog časopisa rimskog instituta svetih Ćirila i Metoda. Bio je papin predstavnik na svečanosti otvaranja obnovljenog nacionalnog svetišta "Gospe od dobrog savjeta" u Albaniji. To albansko nacionalno svetište u Skadru najprije su uništili Turci 1467. godine. Zatim je obnovljeno, pa ga je komunistički režim Envera Hoxhe 1967. godine sravnio sa zemljom. Marijansko svetište je obnovljeno, ponovno je ugledalo svjetlo nakon mraka nasilja i potlačivanja, rekao je kardinal Jozef Tomko tijekom svečanog obreda ponovnog otvaranja svetišta 24. svibnja 1998. Od toga dana katolici u Albaniji ponovno su dobili svoje nacionalno svetište molitve i duhovne obnove. "Sada je sve obnovljeno, a zamislite kako je to mjesto bilo postalo tužno i napušteno kao jedno groblje", kazao je tada Tomko. Slovački kardinal zna dobro kakav je bio komunistički režim i kako se odnosio prema vjernicima i marijanskim svetištima.

U Večernjakovom prilogu Obzor pročitajte tko su ostali članovi Komisije za istraživanje međugorskog fenomena