Osim što se njegove slike izlažu u nekoliko najuglednijih galerija širom svijeta, od 24. siječnja u Galeriji Borghese u Rimu izlagat će se i kosti, posmrtni ostaci velikoga renesansnog slikara Michelangela Merisija, poznatijega kao Caravaggio.
Kosti za koje se vjeruje da pripadaju "prvom umjertniku svjetla i sjene" koji je otvorio put slikarstvu baroka otkrio je u kripti crkve u Porto Ercole geolog Antonio Moretti (na slici), a kutiju s kostima sad proučava antroplog Georgio Grupponi s bolonjskog sveučilišta. Na proučavanju kostiju, uspoređivanju DNK iz njih s poznatitm Caravaggiovim potomcima, radit će sve do trenutka kad bi Caravaggiove kosti najprije trebale biti izložene, a potom pokopane na, kako kažu, "mnogo prikladnijem mjestu". Gdje to, još nije javljeno.
Grupponi, koji je poznat po tome da je rekonstruirao lice renesansnoga pjesnika Dantea Alighierija, također želi otkiti kako je Caravaggio umro. O tome postoji nekoliko, po prirodi stvari, vrlo proturječnih predaja i teorija.
Majstor chiaroscura je, prema jednima, ubijen iz vjerskih razloga. Drugi tvrde da je na pustoj morskoj obali pronađen mrtav od malarije. Treći tvrde da je u lazaretu skončao od tifusa. Za njega se također vezuju kontroverzni navodi: da je bio sklon započinjanju bučne i nasilne svađe, da je često znao završiti u zavoru, čak i da je nekoga ubio. Neki tvrde da je umro na putu u Rim kako je krenuo da za sebe zatraži milost. Kao što se ne zna točno uzrok njegove smrti 1610. godine, ne zna se ni točna godina njegova rođenja (1571. ili 1573.).