Zgrada Hrvatske biskupske konferencije ne raspada se, kako su krenule priče, ali je sasvim izvjesno da ima velikih problema s fasadom. I to onom od oniksa, koja je na predstavljanju prije pet godina podigla najveću prašinu, jer je poznato da je oniks poludragi kamen, pa su biskupi odmah bili etiketirani da su bacili novac na nepotreban luksuz sagradivši si „palaču od oniksa“.
Doduše, premda je riječ o građevinskom oniksu, a ne o onome od kojega se izrađuje nakit, izbor se očito pokazao promašajem jer je fasada već nakon nekoliko mjeseci počela mijenjati boju, a zbog komadića koji su s nje otpadali moralo se pregraditi i velikim teglama za cvijeće zatvoriti pristupno stubište, pa je ulazak u zgradu HBK već gotovo četiri godine moguć isključivo sa strane, a ne kroz glavni ulaz.
Sada se na fasadi od oniksa primjećuju „rupe“, odnosno zamjenske ploče, pa nam na upit što se događa iz HBK odgovaraju da je riječ o isprobavanju novih materijala koji bi zamijenili nesretni oniks.
U dijelu prednje „ovješene fasade“ na zgradi HBK arhitekt Nenad Fabijanić odabrao je bijeli oniks, rezan u milimetarski tanke ploče stavljene u sendvič između staklenih ploha koje ga štite i osiguravaju nosivost te pojačavaju svjetlosne efekte. Nažalost, vrlo brzo došlo je do propadanja tih kompozitnih ploča.
Odmah su upozoreni ugovorni dobavljač koji je montirao ploče i proizvođač kompozitne ploče staklo-oniks-staklo iz Italije, a stručna vještačenja uputila su na neadekvatnost isporučenog proizvoda. Trenutačno se traži alternativno rješenje koje će zadovoljiti funkcionalne i estetske kriterije te su zato na nekoliko mjesta postavljene ogledne ploče – kaže glasnogovornik HBK Zvonimir Ancić.
Inače, poznato je da je zgrada HBK na zagrebačkom Ksaveru ukupne površine oko 11.000 četvornih metara te da su se troškovi izgradnje kretali oko 1500 eura po četvornome metru, kako je prezentirano prije pet godina, odnosno da je prema tome izračunu gradnja stajala oko 16,5 milijuna eura.
Tada je rečeno da će se na toj „kvadraturi“, uz garažne te gospodarsko-servisne i tehničke prostore, nalaziti i prostori za medijske ustanove HBK-a: Informativnu katoličku agenciju, Hrvatski katolički radio te Tiskovni ured, zatim Hrvatski Caritas, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, Hrvatski institut za liturgijski pastoral, kao i za urede generalnog tajništva te sve pastoralne urede.
Međutim, mnogi od njih nisu još preselili u zgradu, poput Hrvatskog katoličkog radija i Informativne katoličke agencije, koji su još u iznajmljenom prostoru, dok su drugi, poput Hrvatskog Caritasa, preselili, ali su spali samo na nekoliko djelatnika, kojima je dovoljan manji ured.
Istina, u zgradi HBK na Ksaveru redovito se posljednjih godina održavaju zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije, a po dolasku u Zagreb u istočnom dijelu zgrade, gdje je prostor sa sobama za smještaj biskupa, gostiju i djelatnika svećenika koji su u službi HBK, odsjedaju biskupi. U tom se dijelu nalazi i kuhinja, blagovaonica te drugi prateći sadržaji.
Nije nam poznato je li HBK pokrenuo spor protiv izvođača zbog loše izvedene fasade, a nisu nam znali odgovoriti ni hoće li arhitekt Nenad Fabijanić odobriti uporabu drugih materijala za fasadu ako se pokažu otpornijima od sadašnjeg oniksa koji je zgradi Hrvatske biskupske konferencije u samome startu priskrbio vrlo loš imidž, a sada se pokazao i kao loš materijal koji treba zamijeniti ni pet godina nakon ugradnje.
Zanimljivo je da je sličnih problema s izvedbom imala i susjedna zgrada Vojnog ordinarijata. Djelatnici su se žalili zbog male funkcionalnosti i loše iskorištenog prostora, ali nisu imali nikakva utjecaja na projekt jer nisu bili investitori, bio je to MORH i MUP Republike Hrvatske
>> Predsjednica i njeni susjedi obnavljaju fasadu svoje zgrade
Neka vlasnici zgrade tuže izvođača radova zbog loše izvedenog posla.