Edukacija, i to od vrtićke dobi, te dobro posložen sustav odlaganja i odvoza. Tako najbolje rezultate u državi u razvrstavanju otpada objašnjavaju u međimurskoj općini Belici, koja je prema ovih dana objavljenim preliminarnim podacima o odvojenom skupljanju otpada u prošloj godini sa 74,26 posto na prvome mjestu među jedinicama lokalne samouprave. Na drugom je općina Dekanovec sa 69,1 posto, a na trećem Domašinec sa 68,97. I te su općine u Međimurju, koje drži čak devet mjesta u “Top 10” najboljih općina i gradova!
Svih prvih deset općina ima istog koncesionara – komunalno poduzeće Pre-kom iz Preloga. Direktor Siniša Radiković zadovoljan je rezultatima, ali ne i načinom obračuna kojim se vodi resorno Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja jer smatra da se njime neke industrijski jače gradove i općine oštetilo i do petnaest posto. – Sam sustav izračuna odvojenog prikupljanja otpada koji se primjenjuje za 2022. godinu izuzetno je loš i nepošten jer se u odvojeni otpad prizna, na primjer, odvojeno skupljeni biootpad ili glomazni otpad koji je “bačen” na odlagalište postupkom D1. Također, sustav zbraja miješani komunalni otpad od kućanstva i pravnih osoba, ali u korisni otpad prizna se samo otpad od kućanstva.
Dakle, zbrajaju se kruške i jabuke. Time su oštećene jedinice s jačom industrijom poput Jalžabeta, Preloga, Donjeg Kraljevca i Kotoribe. Odvojeno skupljeni otpad i reciklirani, obrađeni otpad dva su različita pojma i stvarno se reciklira osjetno manje korisnog otpada jer znatne količine odvojeno skupljenog otpada završe na odlagalištima – ističe Radiković. Od 20 najuspješnijih gradova i općina na ljestvici čak 18 ih je sa sjevera Hrvatske, a preostala dva mjesta drže Baška i Krk u Primorsko-goranskoj županiji. Od većih gradova najbolje stoji Osijek, koji je s 51,25 posto na 27. mjestu. Zagreb, Split i Rijeka nisu ni među prvih 50. U prošloj godini nastalo je 1,844.382 tona komunalnog otpada, čime je ukupna količina dosegnula najveću vrijednost od 1995. do 2022. godine, u kojem se vodi evidencija.
POVEZANI ČLANCI:
U odnosu na prethodnu godinu to je povećanje od četiri posto, što u Ministarstvu tumače porastom vrijednosti gospodarskih pokazatelja, a posebno sa znatnim porastom vrijednosti pokazatelja ostvarenog turističkog prometa. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosila je 474 kilograma, što je još uvijek znatno niže od EU prosjeka, koji je prema posljednjim raspoloživim podacima u 2021. godini iznosio 530 kg. Stopa odvojeno prikupljenog komunalnog otpada (sve vrste komunalnog otpada osim miješanog komunalnog otpada) iznosila je 46 posto, odnosno 844.387 tona.
– U posljednje dvije godine dinamika porasta stope odvojenog prikupljanja nešto je sporija, kao posljedica nečistoća koje su u znatnom udjelu prisutne u odvojeno prikupljenom otpadu, posebno u biootpadu, koji se u tom slučaju kategorizira kao miješani komunalni otpad – kažu u Ministarstvu. Odloženo je 56 posto ukupno nastalog komunalnog otpada, a do 2035. potrebno je to smanjiti na deset posto.
Stopa recikliranja je 34 posto, što je za tri postotna boda više nego u 2021. No još uvijek nije dostignut cilj koji sukladno zakonu i Okvirnoj direktivi o otpadu iznosi 50 posto. Najveće vrijednosti procijenjene stope oporabe zabilježene su, kao i prethodnih godina, u Međimurskoj (55 posto), Koprivničko-križevačkoj (50) i Varaždinskoj županiji (47), a najmanje u Ličko-senjskoj (22), Dubrovačko-neretvanskoj (24) i Splitsko-dalmatinskoj (25).
>> VIDEO Novi podzemni spremici u Zagrebu