Otplaćuješ tuđi kredit, ali za sudstvo to nije prijevara!

Miroslav M. iz okolice Zagreba posljednjih mjeseci mora raditi na crno kako bi s obitelji mogao preživjeti. Naime, već godinu dana mora otplaćivati zamašan kredit za koji je bio jamac ljudima koji su ga digli, počeli otplaćivati i onda jednostavno  nestali. Na policiji su Miroslavu rekli da je sam potpisao jamstvo i uputili ga na državno odvjetništvo, no tamo su bili previše zauzeti pisanjem godišnjeg izvještaja da bi saslušali još jednog naivnog Hrvata. Jedino je rješenje bilo raditi na crno da mu banka ne može sjesti na plaću i tražiti sam bivšeg prijatelja. Nudili su mu se utjerivači dugova, no njihove metode  otimanje djece i lomljenje prstiju  baš mu se i nisu svidjele. Krenuo je sam u potragu, pa otkrio da se bivši prijatelji i dalje voze u automobilu na leasing (što znači da prihoda imaju i za auto), dok je Miroslav svoj već morao prodati... Je li tu riječ o prijevari?
 Prema praksi našeg sudstva, nije riječ o prijevari čim je netko kredit počeo otplaćivati, jer se tumači da nije namjeravao prevariti jamca  objašnjava odvjetnik Anto Nobilo. To je ujedno dobar savjet varalicama: nađite jamce, dignite kredit, platite ratu-dvije i nitko vas ništa više neće pitati!
 Dok sam joj plaćala kredit, gledala sam kako svako malo ima novi kaput ili čizme, bilo je tu finih večera, ali ona danas zapravo nema nikakve imovine. Novac kako je došao, tako je i otišao  kaže i danas zbog svega ogorčena umirovljenica Biserka Pintar iz Virja pokraj Koprivnice, koja je sumještanki Ljiljani Glavaš otplatila 13.500 kuna kredita.

Hrvati najzaduženiji
Ljiljana Glavaš, pak, priznaje da je dužna te da ima problema s još jednim kreditom, koji i dalje vraća dvoje jamaca, no tvrdi da će to uskoro riješiti.
 Majka će uzeti hipotekarni kredit na kuću u kojoj živimo pa ću svima vratiti novac  rekla je.
Problemi s otplatom kredita, objašnjava, počeli su 2000. godine nakon što je ostala bez posla, zbog bolesti. Tvrdi da je otad nezaposlena te da je nedavno preživjela moždani udar.
 Nikoga nisam željela prevariti. I nije točno da će naša kuća u ovrhu, što se naveliko priča po Virju  kaže Ljiljana Glavaš.
Banke ne žele otkriti koliko kredita otplaćuju jamci, no procjenjuje se da je tih naivnih pehista oko 10 tisuća od 500 tisuća kredita u otplati. Podatke je otkrila jedino Hrvatska poštanska banka: 10 do 15 posto kredita plaćaju jamci. Nije teško procijeniti da će takvih ubuduće biti i više.
Hrvatski su građani najzaduženiji u ovom dijelu Europe te im sve teže pada otplata vlastitih, a kamoli tuđih kredita. Prosječna zaduženost po zaposlenome povećala se od kraja 2001. godine sa 23 tisuće kuna na čak 55 tisuća kuna duga. Prosječna obitelj troši šest posto raspoloživog dohotka na otplatu kredita, a u tri godine udvostručila se ukupna zaduženost građana i sad je 77 milijardi kuna. Usporedbe radi, u državama Europske unije otplata kredita pojede 10-11 posto raspoloživoga dohotka, a u drugim tranzicijskim državama ni dva posto.

Novi osigurači
Tek trećina ukupnih bankovnih kredita iskorištena je za kupnju stana i obvezu koja se otplaćuje godinama, ostalo su uglavnom gotovinski krediti kojima se budućim prihodima pokrivaju sadašnji svakodnevni troškovi, što znači da mnogi ljudi troše više nego što zarađuju. Godišnje se u Hrvatskoj kupi oko 70 tisuća novih automobila, uglavnom na kredit, a stotinjak tisuća vlasnika ima problema s otplatama rata zbog kojih riskiraju da ostanu bez vozila ili dospiju na bankovnu crnu listu. Tek se u posljednje vrijeme banke odriču jamaca jer više ih nije lako ni naći, pa bi brzi rast kreditnih plasmana pao da nisu našli nove oblike osiguranja: životno osiguranje, hipoteke, automatske ovrhe na imovinu i primanja... U dvije vodeće banke u državi, koje svojim postupcima daju smjer ostalima, tvrde da su potpuno preokrenuli kreditnu praksu. U PBZ-u je lani s jamcima bio odobren samo jedan od deset novih kredita, a u Zagrebačkoj banci tri.

Slučaj bivše liječnice
Poznati primjer iz Novigrada Podravskoga pokazuje pak da, kad netko prijeđe svaku mjeru, a jamci se organiziraju, sve ipak može dospjeti i pred sud. Bivša liječnica Mira Božičević-Radaković, prema optužnici i nalazu vještaka, digla je čak 4 milijuna kuna u 30 kredita u mnogo banaka i štedionica, otplatila oko 1,5 milijuna, a ostatak prepustila jamcima, koji su već vratili 170 tisuća kuna. Kako je netko uopće mogao dobiti toliko kredita? Prebacuju li zapravo banke rizik svoga poslovanja na jamce? U slučaju liječnice jamaca ima više od 60, velikim dijelom riječ je o njezinim pacijentima, no postupak traje već godinu i pol, a jamci ovih dana pišu novinama tražeći intervenciju Dinka Cvitana, novoga šefa USKOK-a, zbog sporosti postupka i sumnji u vezi s tim. Uz liječnicu, optužen je i njezin suprug Damir Božičević i osobe koje su pomogle u krivotvorenju dokumenata. U Udruzi jamaca tvrde da je liječnica novcem od kredita kupovala apartmane na moru i druge nekretnine. Tražili su da joj sud zabrani raspolaganje imovinom do okončanja postupka, ali takvo rješenje  nikad nije izdano.