Otpremnine se ukidaju, a osniva se radnički fond

Promjene radnog zakonodavstva mogle bi završiti uvođenjem novog modela otpremnina. Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić predlaže da se otpremnina uplaćuje tijekom radnog vijeka za sve zaposlene, slično kao i mirovinska štednja.

Drukčiji model plaća

Poslodavac bi za svakog radnika mjesečno uplaćivao određenu svotu u Fond radničkih otpremnina, a radnik bi sam odlučio hoće li taj novac povući ako i kada izgubi posao ili će ga zadržati u fondu sve do odlaska u mirovinu.

– Ovakav bi sustav radniku dao potrebnu sigurnost, a ne bi bio opterećenje za poduzeće – rekao je ministar Mrsić na okruglom stolu časopisa Banka o radnom zakonodavstvu. To pretpostavlja i drukčije određivanje plaća, jedinstvenu bruto plaću iz koje bi se alimentirale sve obveze. Sada dio troškova iz bruto plaće tereti radnika (mirovinski doprinosi), a dio poslodavca (zdravstveni doprinos, zaštita na radu, zapošljavanje). Ministar će detalje predstaviti socijalnim partnerima, sindikatima i poslodavcima, s kojima je otvorio razgovore, a do ljeta očekuje da će se usuglašeni prijedlog naći u Vladi, a kasnije i u saborskoj proceduri.

– Novi zakon mora omogućiti lakše restrukturiranje tvrtki štiteći sigurnost radnika, što se čini nemogućom misijom, ali uvjeren sam da ćemo naći optimalno rješenje – rekao je ministar. Zakonom bi se pojednostavnila i procedura otpuštanja, a sadašnji rok od 90 dana za najavu u slučaju otpuštanja viška smanjio bi se na mjesec dana, bez obveze konzultacije sa Zavodom za zapošljavanje.

Ministar nije sklon podržati ideju poslodavaca da se ukine plaćena pauza jer je ona dio našeg naslijeđa. Najavio je i ujednačavanje ovlasti inspektora rada i inspektora zaštite na radu, kao i promjenu u načinu rada. Pojednostavnjeno, inspektori će na terenu pisati zeleno, žuto ili crveno izvješće, ovisno o nalazu. Dobije li poslodavac žuti karton, dobit će i rok do kojega se mora prilagoditi zakonskim obvezama, a crveni će donositi i sankcije. Jan Rutkowski, ekspert Svjetske banke za tržište rada, smatra da je naše radno zakonodavstvo rigidno, proizvodi loše učinke za tržište rada te da Vlada nema puno izbora već poduzeti radikalne korake, smanjiti cijenu otpuštanja, pojednostavniti proceduru, ograničiti broj zaštićenih skupina pa i razmisliti o uvođenju jedinstvenog ugovora o radu. Ljudi koji ostanu bez posla teško se vraćaju u svijet rada, većina je novih ugovora na određeno, čime se poslodavci štite od visokih troškova restrukturiranja i otpuštanja. Zbog toga je i rast produktivnosti u Hrvatskoj relativno nizak, odnosno u posljednjih desetak godina povećao se samo 20 posto, rekao je Rutkowski.

Lošiji rad na određeno

Sociolog Teo Matković ističe da se posljednjih desetak godina udio zapošljavanja na određeno povećao sa 10 na 17 posto. Teško je procijeniti koliko su takvi poslovi lošiji od onih na neodređeno, osim što ti radnici imaju nešto niže plaće i puno rjeđe pravo na naknadu kad ostanu bez posla.

>> HUP odgovara premijeru: Radnici za nas nisu stvari već partneri