Za plaće ravnatelja, pravnika, ekonomista i drugih zaposlenika u tzv. stručnim službama za 120 domova zdravlja u Hrvatskoj, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje godišnje izdvaja oko 120 milijuna kuna. To je, drži direktor HZZO-a Zdravko Lončarec, puno novca, to više što, kaže, nema ni razloga da se iz fonda obveznog zdravstvenog osiguranja plaća administracija domova zdravlja koja, nakon što su ambulante privatizirane, praktički i nema više čime upravljati.
- Od 120 domova zdravlja, ostalo ih je samo 14 u kojima nije privatizirano više od 50 posto ambulanti, i to uglavnom u područjima od posebne državne skrbi. HZZO je obvezan plaćati uprave samo tih domova zdravlja - kaže nam direktor Lončarec i napominje da bi promjena u načinu njihova financiranja trebala krenuti od početka iduće godine.
Ravnatelji suvišni
Zasad postoje dvije varijante. Financiranje uprava domova zdravlja, ako ih žele zadržati takve kakve su danas, morat će preuzeti županije, odnosno lokalna uprava i samouprava. Druga je mogućnost da se po županijama, koje uglavnom imaju više domova zdravlja, formira samo jedna uprava, dakle jedan ravnatelj s pratećom administracijom za sve domove zdravlja, objasnio je Lončarec.
- Držim da je u jednoj županiji dovoljna samo jedna uprava, dakle samo jedan ravnatelj, a ne šest, sedam i više, koliko ih je danas. Ako se županije odluče na racionalizaciju domova zdravlja, mogli bismo i dalje preuzeti njihovo plaćanje, ali je za te izdatke HZZO spreman izdvojiti samo oko 30 milijuna kuna godišnje. Uostalom, čemu uopće toliko ravnatelja i toliko domova zdravlja kad su liječnici s privatiziranom djelatnošću u financijskom poslovanju potpuno samostalni.
Smešny: Podvala HZZO-a
Na području Primorsko-goranske županije djeluje devet domova zdravlja. Moguće promjene u plaćanju uprava domova zdravlja od 1. siječnja iduće godine Vladimir Smešny, pročelnik Upravnog odjela za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb županije, ocijenio je podvalom HZZO-a u općem traženju mogućih rješenja. Izdvajanja za uprave domova zdravlja drži katastrofalnim izdatkom za županiju.
- Zbog zemljopisne specifičnosti teško je ići na njihovo smanjivanje. Kako, primjerice, povezati domove zdravlja na otocima ili integrirati otok Krk i Mali Lošinj, ili otok Rab s nekim od drugih domova zdravlja? Gorski kotar ima tri doma zdravlja, no zbog prostranosti područja teško je smanjiti i njihov broj. Teoretski se sve može učiniti, ali teško je rezanjem troškova krenuti u nove organizacijske forme. Domove zdravlja treba zapravo revitalizirati jer su postali agencijom za iznajmljivanje prostora - kazao nam je pročelnik Smešny.
U našoj najvećoj, Splitsko-dalmatinskoj županiji ima više desetaka domova zdravlja, koji bi se, prema riječima prof. Ilije Krište, županijskog pročelnika za društvene djelatanosti, mogli racionalizirati na tri uprave, i to za zagorski dio županije, za priobalje i za otoke. Među mogućnostima je i to da se formira samo jedna uprava ili pak da liječnici u svakom domu zdravlja financiraju zaposlenike.
Domovi sami sebi svrhom
- Riječ je o specifičnom političkom pitanju, a što je i najgore, u praksi imamo decentralizaciju obveza i odgovornosti, a ne i sredstava - kaže Krišto.
- Istina je - rekao nam je pročelnik Ureda za zdravstvo grada Zagreba dr. Zvonimir Šostar - da su neki domovi zdravlja postali sami sebi svrha. Za razliku od većine županija kojima će plaćanje domova zdravlja biti golemi, nekima i nepremostivi financijski teret, Zagreb će se izvući. Mi već imamo projekt racionalizacije domova zdravlja i od sadašnjih trinaest od Nove godine imat ćemo ih tri.
- Jedan dom zdravlja imat će zapadani dio grada, drugi istočni, a treći će funkcionirati za vertikalu sjever - jug. Prema takvom planu, iskazat će se naravno višak zaposlenih. Ali, jamčim da nikoga nećemo ostaviti na cesti - tvrdi dr. Šostar i napominje da dio ljudi već ima uvjete za mirovinu, neki će u prijevremenu mirovinu, ponudit će se i otpremnine, a dio kadra iz domova zdravlja može raditi i u raznim trgovačkim društvima.
Dr. Šostar izdvaja i to da bi, ako se trošak uprava domova zdravlja doista prebaci na županije, odnosno grad Zagreb, lokalna uprava trebala utvrđivati i ekonomsku cijenu zakupnine ordinacije koja je danas jednaka za sve, a iznosi 740 kuna bez obzira na kvadraturu ambulante.
Diana Glavina
Surađivale E. Čuljat, M. Pejković-Kaćanski