Otvaramo dopisništvo u zapadnoj Hercegovini

Upravni odbor Radiotelevizije Federacije BiH, kojem je na čelu prof. dr. Slavo Kukić, iznio je inicijativu da se u zapadnoj Hercegovini otvori studio Federalne RTV.  

KUKIĆ: Upravni odbor RTV Federacije BiH nedavno je donio odluku, i sukladno tome dao nalog menadžmentu, da se otvori dopisništvo u zapadnoj Hercegovini. Federalna RTV je, naime, javni servis. Naša je obveza, sukladno tome, ovaj dio zemlje opskrbiti signalom, ali i informativno i na svaki drugi način učiniti jednako zastupljenim u programu RTV Federacije. Do sada to, istina, nije bio slučaj. Prostor od Stoca do Tomislavgrada pokrivan je iz Informativno-tehničkog centra Mostar. A to se jednostavno fizički, i s postojećim kadrom, nije moglo učiniti na zadovoljavajući način. Istina, u posljednjih nekoliko mjeseci napredak je i više nego vidljiv. Ali, zbog fizičkih ograničenja to je i dalje manje no što ovaj prostor zaslužuje. Posljedica su česte konstatacije tipa kako je zapadna Hercegovina medijska "crna rupa". Na tome se, međutim, temelje i teze o neravnopravnosti Hrvata. To se ne može tolerirati. Stoga je novo dopisništvo nužno.

VL: Kada se može očekivati realizacija toga projekta?  
KUKIĆ: Što se tiče federalne RTV, nema nikakvih razloga da odluka Upravnog odbora ne bude realizirana. Siguran sam da će menadžment kuće već ovih dana početi radnje da bi dobiveni zadatak i ispunio. Nisam, dakako, siguran da je sve to moguće i bez razumijevanja, pa i konkretne pomoći, institucija zapadne Hercegovine. No, ne dvojim da će županijska vlada iskazati spremnost da u svemu tome i participira. Uostalom, pravodobno i potpuno informiranje javnosti o onome što se događa u ovom dijelu zemlje je i njezin interes.

VL: Hoće li biti novog zapošljavanja, ili će se tu premjestiti već postojeći kadrovi s radija i televizije?  
KUKIĆ: Ta je odluka u nadležnosti menadžmenta. Procijeni li se da se dobiveni zadatak može ispuniti bez novih zapošljavanja, preraspodjelom postojećeg kadra, normalno je očekivati da se tako i postupi. Procijeni li se, međutim, suprotno, zapošljavanje je logičan slijed stvari. Po onome, pak, što ja znam, s postojećim ljudskim potencijalom to će ići teško.  

VL: Jesu li, što se medija tiče, bosanskohercegovački Hrvati ugroženi, kako se to često ističe?  
KUKIĆ: To je priča za koju je potreban značajno veći prostor od onog koji dopušta ovaj intervju. Što se, pak, RTV Federacije tiče, potpuno sam siguran da takve ocjene nisu utemeljene. Dopustite mi, u prilog tome, nekoliko pokazatelja. Predsjednik UO-a ove RTV danas je Hrvat, Hrvati su i direktor FTV-a, dva člana poslovnog kolegija, više od polovice svih voditelja središnjeg Dnevnika. Na RTV Federacije, na koncu, radi i šezdesetak zaposlenika hrvatske nacionalnosti, pretežito novinara. Sve to, dakako, nije dovoljno. Jer, nedovoljno je novinara Hrvata izvan informativnog programa - u dokumentarnom, kulturno-zabavnom, obrazovnom. No, razlog tome nije nedostatak volje na Federalnoj RTV. Dapače. Što se toga tiče danas je u toj kući moglo biti i stotinu novinara hrvatske nacionalnosti.

VL: Pa zašto ih onda nema?  
KUKIĆ: E, vidite - a o tome, kao živi svjedok događanja u posljednjih pet godina, mogu govoriti sasvim kompetentno - dvije su grupe razloga tome. Federalna RTV je, po svim istraživanjima, najutjecajniji medij u zemlji. A to opet znači da ona ne može biti mjesto socijalnog zbrinjavanja. Logično bi, naprotiv, trebalo biti da dolazak na tu RTV bude ambicija najsposobnijih. Ako to nije moguće osigurati, ne treba ni srljati po svaku cijenu, samo da bi se zadovoljila statistika. S druge, pak, strane, nerijetko smo u prethodnih pet godina bili u situaciji da nam kvalitetni novinari, s kojima dogovorimo angažman, naknadno - zbog političkih pritisaka kojima su bivali izloženi i uz ispriku što to moraju učiniti - dogovor otkažu. Oni koji su se tim pritiscima koristili mogu imati koja im volja objašnjenja, pozivati se na ove ili one motive. No, siguran sam da im u konačnici učinci nisu bili u interesu Hrvata. Dapače. Učinci njihovih pritisaka imaju sasvim suprotan predznak. 

VL: Zagovara se i kanal na hrvatskom jeziku. Je li on potreban i uopće tehnički izvediv? Je li otvaranje dopisništva svojevrsna kompenzacija za treći kanal?  
KUKIĆ: Otvaranje dopisništva RTV Federacije na području zapadne Hercegovine u podtekstu nema nikakvu kompenzaciju. Ono je u funkciji ostvarenja osnovne misije ove kuće - da bude javni servis u funkciji građana Federacije, ali i medij promocije svih, nacionalnih, jezičnih, kulturnih, povijesnih, regionalnih i inih različitosti ljudi i kolektiviteta koji ovaj prostor nastanjuju. Što se, pak, hrvatskog kanala tiče, nije uputno da o tome govorim kao predsjednik UO Federalne RTV. Pitate li me, međutim, to kao profesora koji se pitanjem medija, i posebice medija u BiH, intenzivno teorijski bavi, moram se poslužiti jednom narodnom. A ona glasi: "Nije važno kako se nešto zove, važno je da miše lovi". Nije, dakle, važno radi li se o nacionalnom kanalu ili ne. Važno je da je on u funkciji njegovanja jezične, kulturne i svake druge posebnosti, jednom riječju nacionalnog identiteta, ali i u funkciji promocije onoga što nam je zajedničko, što spaja, a toga - bez obzira na to koliko se tko naprezao dokazati suprotno - ima koliko god hoćete.  

VL: Žele li uopće treći kanal političari koji ga zagovaraju?  
KUKIĆ: Što se želje političara za nacionalnim kanalom tiče - skeptik sam. Nisam, naime, sklon tezi kako je u središtu njihova interesa briga za hrvatski jezik, kulturu, identitet. Naprotiv. U središtu interesa im je potreba da imaju kontrolu nad tako važnim medijem i da preko njega mogu uvjeravati narod kako su oni najbolji i da mu bez njih nema spasa. U središtu im je briga kako produžiti vijek vlastitog trajanja. Sve ostalo je, a prethodnih petnaest godina to se pokazalo na stotine puta, samo puka politička demagogija.

VL: Jesu li, što se medija tiče, bosanskohercegovački Hrvati ugroženi, kako se to često ističe?
KUKIĆ: To je priča za koju je potreban značajno veći prostor od onog koji dopušta ovaj intervju. Što se, pak, RTV Federacije tiče, potpuno sam siguran da takve ocjene nisu utemeljene. Dopustite mi, u prilog tome, nekoliko pokazatelja. Predsjednik UO-a ove RTV danas je Hrvat, Hrvati su i direktor FTV-a, dva člana poslovnog kolegija, više od polovice svih voditelja središnjeg Dnevnika. Na RTV Federacije, na koncu, radi i šezdesetak zaposlenika hrvatske nacionalnosti, pretežito novinara. Sve to, dakako, nije dovoljno. Jer, nedovoljno je novinara Hrvata izvan informativnog programa - u dokumentarnom, kulturno-zabavnom, obrazovnom.(vb)

VL: U kojem gradu bi trebao biti spomenuti studio FTV-a?
KUKIĆ: Odluka o tome nije u nadležnosti Upravnog odbora nego menedžmenta. Upravni odbor i ja osobno u menedžment imamo povjerenja i sigurni smo da će njegova odluka biti i najoptimalnija. Promatra li se, primjerice, mreža dopisništava, najlogičnije bi mjesto za to - jer se radi o praznini između Mostara i Livna - bilo Posušje. Pođe li se, međutim, od gustoće dnevnih informacija, središte županije je logičan izbor.(vb)