Otvorio Etiopiju, uzdignuo žene i pomirio se s Eritrejom

Početkom veljače, jedna naša reportaža iz Etiopije na ovim je stranicama uvodni paragraf završila riječima: “Možda je vrijeme da zapamtite ovo ime: Abiy Ahmed.” To je ime 43-godišnjeg premijera Etiopije, najmlađeg državnika na afričkom kontinentu, koji je jučer proglašen dobitnikom Nobelove nagrade za mir.

Građani Etiopije, s kojima smo tada razgovarali u Addis Abebi i koje smo citirali u toj reportaži objavljenoj u veljači, govorili su nam o Abiyu kao o velikom promotoru mira, čovjeku zajedništva i premijeru koji im je, riječima jednog od naših tadašnjih sugovornika, gospodina po imenu Girum Tariku Agofaner, omogućio da “prvi put u povijesti govorimo slobodno što mislimo”.

“Vrijeme nade”

Druga sugovornica, gospođa Bogaletch Gebre, govorila je o “vremenu nade” i nabrajala što je čovjek koji je tu nadu pomogao stvoriti učinio čim je postao premijer: “Osnovao je ministarstvo mira. Podržao ženu za predsjednicu države. Imenovao polovicu žena u svoju vladu. Pa ministarstvo obrane vodi žena, što je, smatram, upravo onako kako bi trebalo biti. I to se događa u Etiopiji, gdje mi žene nikad nismo uopće dobile priliku da se izražavamo kao ljudska bića…” Abiy je kao premijer oslobodio i tisuće političkih zatvorenika.

Norveški odbor za dodjelu Nobelove nagrade za mir jučer je nagradio Abiya Ahmeda zbog njegovih “napora u postizanju mira i međunarodne suradnje, a posebno zbog njegove odlučujuće inicijative za rješavanje graničnog spora sa susjednom Eritrejom”. Mirovni sporazum između Etiopije i Eritreje potpisan je u srpnju prošle godine, tri mjeseca nakon dolaska Abiya na vlast u Etiopiji, a ta normalizacija odnosa važna je ne samo za dvije države koje su ratovale prije dvadesetak godina nego i za širu regiju Roga Afrike. A od jučer, nakon Nobelove nagrade za mir premijeru Etiopije, koji je pokrenuo tu mirovnu inicijativu, priznata je i kao globalno važna normalizacija odnosa između dviju država.

– Zahvaljujem na ovoj nagradi koja me ispunjava i poniznošću i oduševljenjem. To je nagrada dodijeljena Afirici, dodijeljena Etiopiji, i mogu samo zamisliti kako će ostali afrički lideri primiti ovu vijest pozitivno i nastaviti proces izgradnje mira na našem kontinentu – rekao je premijer Abiy u prvoj reakciji na vijest da je dobio Nobela, i to stotog Nobela za mir. Nagrada će Abiyu Ahmedu biti uručena u prosincu na svečanosti u Oslu. Kad smo prije osam mjeseci posjetili Etiopiju, europski povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoj Neven Mimica ustvrdio je kako je “povijest u pokretu u ovom dijelu svijeta”. Mimica je, koliko je poznato, jedini Hrvat koji se susretao s premijerom Abiyem, pa smo ga jučer zamolili za komentar nagrade.

– Ovogodišnji odabir jasan je signal da se u današnjem fragmentiranom svijetu daje podrška onima koji grade mostove. Da se nagrađuju oni koji riskiraju. Kaže se da je potrebno puno više hrabrosti da se gradi mir nego vodi rat. Premijer Abiy ovim je riječima dao posebno značenje u svojoj zemlji i u odnosima sa susjednim zemljama. Zato iskreno čestitam svom prijatelju na nagradi. Njegovi napori i djela uistinu zaslužuju najveće moguće priznaje i podršku međunarodne zajednice – kaže Mimica.

Etnički sukobi u zemlji

Odbor za dodjelu Nobelove nagrade za mir u obrazloženju nagrade premijeru Abiyu naglasio je da se “mir ne rađa iz postupaka samo jedne strane: kad je premijer Abiy pružio ruku, predsjednik Afwerki ju je prihvatio i pomogao formalizirati mirovni proces između dviju država”. Predsjednik odbora Berit Reiss-Andersen priznao je da će neki ljudi, bez sumnje, reći da je nagrada Abiyu preuranjena s obzirom na to da su njegove reforme otvaranja zemlje izazvale i nasilne sukobe između pojedinih pripadnika različitih etničkih ili jezičnih skupina, kojih je u Etiopiji više od 80.

Prema međunarodnim izvorima, do kraja prošle godine zbog nasilja je raseljeno oko 2,9 milijuna ljudi. No, odbor je zaključio da upravo sada treba dati ohrabrenje naporima koje provodi premijer Abiy Ahmed.