Otvorite vrata, popis stanovništva je obvezan, a podaci su zaštićeni

Vojska od 15.000 popisivača i 2000 kontrolora, izabrana među 68.315 prijavljenih nezaposlenih, studenata i ostalih građana, prvog travnja kreće u obilazak baš svakog stana, doma i kuće u Hrvatskoj. Svakih 10 godina u Hrvatskoj se, kao i u većini europskih zemalja, održava najopsežniji popis stanovništva. Ivan Kovač, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku, u čijoj se organizaciji provodi ovaj opsežan, jednomjesečni posao, kaže da popis počinje na vrijeme, a s obzirom na to da je riječ o državnom pothvatu koji stoji oko 170 milijuna kuna, stalo im je da njihovi popisivači obuhvate baš sve hrvatske građane i one koji duže od godinu dana borave na ovim prostorima

– Cilj nam je prikupiti osnovne podatke o broju, teritorijalnom rasporedu i sastavu stanovništva, podatke o kućanstvima i stanovima te njihovim obilježjima – kaže Kovač.

Riječ je o vrlo važnim podacima koje državne institucije rabe u razne svrhe, a odnose se na sve aspekte života u uređenoj zemlji. Građani će, dakle, otvoriti svoje domove popisivačima i morat će odvojiti određeno vrijeme potrebno da popisivači odrade svoj posao.

>>Što ako...Popisivači će onima koje ne nađu ostaviti poruku o idućem dolasku

Odrasli daju odgovore

Organizatori predviđaju da će popisivačima trebati, u prosjeku, pola sata po osobi, pa o broju osoba u domaćinstvu ovisi i vrijeme boravka popisivača u kućanstvu. Odgovore na pitanja popisivača daju odrasle osobe (starije od 18 godina), a oni daju odgovore o svojoj djeci ili mlađim osobama koje kod njih žive. Isto tako, u slučaju da u vrijeme dolaska popisivača nisu nazočni svi ukućani, za odgovore je "mjerodavna" odrasla osoba koja najbolje poznaje odsutne. Naravno, predviđeno je i rješenje ne pronađe li popisivač nikoga u kućanstvu. Ostavit će poruku o novom vremenu dolaska, ili će, na kraju, osobe iz kućanstva same otići u najbliži popisni centar.

Sama popisnica (obrazac) s pitanjima izgleda iscrpno, no nije komplicirana. Sadrži ukupno 66 pitanja, 45 sadržanih u osnovnoj popisnici, a postoji i upitnik za stan i kućanstvo koji sadrži 21 pitanje (šest pitanja za kućanstvo i 15 pitanja za stan). Na početku popisnice (koju građani mogu detaljno vidjeti i analizirati na službenim stranicama DZS-a, www.dzs.hr) uobičajena su pitanja (prezime i ime), spol, datum rođenja, identifikacijski broj (OIB ili broj osobne iskaznice). Popisivače će dalje zanimati – bračno stanje te vrsta zajednice u kojoj osoba živi. Prvi se put ovdje nudi i odgovor, pored bračna i izvanbračna, i "istospolna zajednica". Organizator popisa time nema ambicije popisati homoseksualne osobe u RH, nego je namjera tek utvrditi učestalost istospolnih zajednica u kućanstvima.

>>DZS u pomoć poziva župnike, neka župljani otvore vrata popisivačima

Surfate li na internetu?

Slijede pitanja o broju djece te je li osoba stalni stanovnik na toj adresi. Među popisane osobe, slijedom europske prakse, u obzir ulaze one koje neprekinuto žive na toj adresi godinu dana. Član kućanstva koji je otišao, primjerice na školovanje u neku drugu zemlju, nije stanovnik u RH. Popisuje se, međutim razlog, mjesto i vrijeme odsutnosti.

Nakon te grupe pitanja (o boravku), slijede ona o državljanstvu, narodnosti (Hrvat/Hrvatica, druga i ne izjašnjava se). Kod građana druge narodnosti slovima se upisuje narodnost, točno onako kako on kaže. Da bi i ovdje bila sadržana nacionalna ravnopravnost, organizatori popisa pazili su da u izboru popisivača podržavaju nacionalnu mješovitost pojedinih popisnih jedinica.

Slijede potom i pitanja o materinskom jeziku i vjeri. Sva ova pitanja spadaju u tzv. poluotvorena, gdje dominira jedan od dogovora, ali postoje rubrike za druge. U EU, kažu u DZS-u, uobičajeno je postavljati pitanja na ovakav način ako je iz rezultata prijašnjeg popisa vidljivo da je većina ispitanika dala isti odgovor (npr. na prošlim izborima 86 posto stanovnika Hrvatske rođeno je u RH, 99 posto državljana ima hrvatsko državljanstvo, 90 posto su Hrvati, 88 posto katolici i sl.

Ostala pitanja odnose se na postignuto obrazovanje i pismenost, ali, prvi put i na informatičku pismenost i rad na internetu (koje od aktivnosti znate obavljati na osobnom računalu?).

Nova grupa pitanja odnosi se na vrste i načine obavljanja nekog posla, zaposlenost, nezaposlenost (postoji i rubrika ako je osoba na izdržavanju kazne zatvora ili u pritvoru). Kao i pitanja o izvorima sredstava za život, pitanja o dugotrajnim bolestima, invalidnostima i sl. U upitniku, pak, daju se odgovori o stanovanju. O vrsti stambene jedinice, vlasništvu, površini, instalacijama, načinu grijanja, klimatizaciji, koriste li osobe i poljoprivredno zemljište, koliko imaju oranica, voćnjaka, vinograda, maslinika, goveda, ovaca, koza, svinja i peradi.

Organizatori popisa tvrde da se u ovim odgovorima građani ne trebaju ustezati, jer, ponavljaju stalno – podaci iz popisa su anonimni, služe tek za skupnu obradu "nacionalnih" podataka i pohranjuju se u arhivi DZS-a. Ni jedna druga državna institucija nema pravo uvida u ove podatke. Stoga i stoji obveza građana da sudjeluju u popisu, a za nesudjelovanje je predviđena i novčana kazna od 300 do 800 kuna.

No, kaznama podliježu i popisivači. Za odavanje povjerljivih informacija koje su saznali tijekom popisivanja ili za unošenje krivih podataka mogu biti kažnjeni i do 20.000 kuna.