Četrnaest godina nakon što je Hrvatska uvela obavezu plaćanja doprinosa na honorarni rad od ove je godine plaćanje doprinosa preneseno i na dosad izuzete skupine građana – umirovljenike i autore. Tako će od siječnja gotovo 400.000 građana koji uz plaću ili mirovinu ostvaruju drugi dohodak povrh poreza plaćati i socijalne doprinose na honorarna primanja.
Za mirovinsko 10 posto
Stopa dvaju obaveznih doprinosa upola je niža od radničkih te za zdravstveno osiguranje iznosi 7,5 posto, a za mirovinsko 10 posto. Prema zadnjim poznatim podacima, građani su 2015. godine honorarno zaradili 3,759 milijardi kuna, no nakon što su na tu svotu platili porez, prirez i pripadajuće doprinose (za skupine koje ni dosad nisu bile oslobođene doprinosa), na račune im je sjelo oko 2,67 milijardi kuna! Svaka uplata doprinosa trebala bi za sobom povlačiti ostvarivanje nekih prava, no malo je službenih podataka koliko dosadašnje 14-godišnje plaćanje doprinosa na honorarni rad utječe na buduća mirovinska primanja. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje na naš je upit odgovorio da se među građanima koji su otišli u mirovinu nakon 2003., od kad su se počeli naplaćivati doprinosi, nalaze točno 21.542 korisnika kod kojih je evidentiran staž na osnovi honorarnog rada. U međuvremenu od obaveze plaćanja doprinosa prvo su izuzeti autori, a šest godina kasnije i umirovljenici. Posljednjom poreznom reformom ministar financija Zdravko Marić maknuo je dosadašnja izuzeća pa doprinose na drugi dohodak plaćaju svi koji honorarno rade!
Za razliku od poreza koji odlaze u proračun i njima se financiraju javni troškovi, doprinosi bi trebali donijeti konkretno pravo. Teoretski, nezaposlena je osoba honorarčeći dosad mogla skupiti 14 godina staža, no nema informacija koliko su honorarci dosad skupili mirovinskog staža. Kad ga je prvi put uvodio, tadašnji zamjenik ministra financija Damir Kuštrak spominjao je da će staž ostvariti stotine tisuća građana.
Barem 93.000 kn bruto
Prema podacima HZMO-a, u prvoj godini (2003.) primjene Kuštrakova zakona, 221 novi umirovljenik podebljao je svoju mirovinu honorarnim radom, godine 2007. i 2008. taj je broj preskočio tisuću, a svake godine, počev od 2009., nešto više od 2 tisuće novih umirovljenika ostvarivalo je određeni staž temeljem drugog dohotka, odnosno honorarnog rada. Lani su u mirovinu otišla 49.954 radnika (od čega se 10.000 odnosi na obiteljsku mirovinu), a tek kod svakog 25. među njima ili 2261 umirovljenika evidentiran je staž na osnovi honorarnog rada. Počev od 2003. do kraja 2016. godine, plaćeni doprinosi na honorarni rad utjecali su na mirovinska primanja ukupno 21.542 umirovljenika, no nema podataka jesu li im honorari donijeli dan, mjesec, dva mjeseca ili možda koju godinu staža! Brojke su skromnije nego što se očekivalo. Zadrži li se ukupni godišnji honorar oko 4 milijarde kuna, to znači da bi ove godine honorarci različite životne dobi trebali uplatiti oko 400 milijuna mirovinskih i oko 300 milijuna zdravstvenih doprinosa. Nezaposlenima će se doprinosi na honorare preračunati u dane staža, zaposlenima oni dižu mirovinsku osnovicu, ali tretman umirovljenika honoraraca različit je ovisno o tome jesu li državni umirovljenici ili su umirovljenici drugog stupa. Ako im se mirovina isplaćuje isključivo iz državnog mirovinskog fonda, umirovljeni honorarci mogu tražiti novi izračun mirovine tek nakon što honorarno zarade jednu godišnju plaću, odnosno oko 93 tisuće kuna bruto. Zarade li manje, nikom ništa! Za korisnike mirovina iz II. stupa situacija je povoljnija pa tako Biserka Žalac iz privatnog mirovinskog osiguravajućeg društva RMOD objašnjava kako oni po službenoj dužnosti povećavaju mirovinu od 1. 1. sljedeće godine za sve naknadne uplate doprinosa u prethodnoj kalendarskoj godini.
No korisnici mirovine drugog stupa zasad su još uvijek velika manjina. Mirovinski doprinos na drugi dohodak iznosi 10%, s tim što osobama koje su osiguranici drugog stupa 2,5 posto ide u njihov privatni mirovinski fond, a 7,5% državi. Nezaposlena osoba koja radi preko ugovora o djelu ove bi godine mogla steći pravo na 12 mjeseci mirovinskog staža ako zaradi oko 93.000 kuna bruto. Zaradi li polovicu te svote, priznat će joj se šest mjeseci staža, a ako zaradi oko 7700 kuna tijekom godine, dobiva jedan mjesec staža. Umirovljenici koji su otišli u starosnu mirovinu ili invalidsku mirovinu (ne i prijevremenu) mogu se zaposliti na pola radnog vremena bez gubitka prava na isplatu mirovine. HZMO navodi da je, zaključno s krajem siječnja 2017., 2960 umirovljenika iskoristilo zakonsku mogućnost da se zaposli na pola radnog vremena ili nastavi raditi i nakon 65. godine.
>>Umirovljenici, dobra vijest! Evo kolika će vam biti povišica u travnju
>>Evo kada ćete u mirovinu prema najnovijem prijedlogu
> > Od 2018. sva će djeca dobivati doplatak! Donosimo prve računice koliko bi mogao iznositi
Nije problem plaćati porez. Problem je na što se taj porez troši. U Hrvatskoj se ne troši na opće dobro nego je to čisti reket nad onima što rade i zarađuju koje se tako prisiljava da financiraju i hrane stotine tisuća uhljeba u raznoraznim državnim službama i agencijama na nepotrebnim izmišljenim radnim mjestima. E to je karcinom Hrvatske koji je ubija i ubit će je ako već nije. Puni autobusi za Irsku su ogledalo te politike. U Hrvatskoj nitko normalan neće ostati više, a zašto i bi, da radi i financira tolike uhljebe-parazite-neradnike?