'Ova vlada ne radi bitno, a novu čeka zemlja kojoj prijeti bankrot'

S uglednim makroekonomistom Ekonomskog instituta Zagreb Željkom Lovrinčevićem razgovarali smo u iščekivanju rebalansa proračuna i novih poreznih razreda u sustavu oporezivanja dohotka. Lovrinčević proziva premijera za nastavak krize, a kao najslabiju kariku Milanovićeva mandata ističe upravo gospodarski tim.

Rebalans će otkriti istinu

Kako komentirate poreznu reformu koju ministar financija Boris Lalovac kani provesti?

Nema tu nikakve reforme. To je promjena u sustavu poreza na dohodak kojom se stvari vraćaju na 2011. Priznanje je to da se ništa nije trebalo ni raditi. Uostalom, isto se dogodilo i s promjenama doprinosa, reinvestirane dobiti, turizma... Ekonomija bi puno bolje stajala da protekle tri godine nije ni bilo Vlade. Porezni razredi su prestisnuti i mora ih se rastegnuti, ali mora se obuhvatiti sve dohotke i ugledati se na slovenski model koji ide u smjeru univerzalnog dohotka.

Što očekujete od rebalansa proračuna?

Ništa! Zapravo očekujem da se de facto stanje pretvori u de jure i ništa više. Deficit će biti isti kao i lani, a BDP je nešto manji nego lani. Jedino što se akumulirao javni dug. Preduvjet neke porezne reforme, pa čak i provedbe ideje o rastezanju poreznih razreda, trebala je biti reforma lokalne uprave i samouprave. To se nije provelo. Stoga ako se smanje prihodi lokalnoj upravi, što povlači izmjena poreza na dohodak, pitanje je kako će uopće lokalna država funkcionirati. Čini se da će općine i gradovi troškove smanjivati na funkcijama zbog kojih i postoje poput održavanja škola, ulica... U tom trenutku ostat će im tek novac za isplatu plaće službenicima, koji će postati svrha sami sebi.

Tko je najslabija karika u Vladi?

U svakoj je vladi za sve ministre i za smjer rada odgovoran premijer. On je šef momčadi pa je odgovoran i zbog toga što na terenu drži igrače slabe kvalitete.

Javni dug raste

Koje područje Vlada najgore vodi?

Ekonomija joj je najslabija točka. Iako su najavili da će im ekonomija biti u fokusu, bolje bi bilo da se njome previše ne bave. Sve što su dosad radili napravili su pogrešno pa su poništili odluke i vratili se na stanje iz 2011. To je prouzročilo neizvjesnost u poreznom sustavu. Ionako više nema vremena za velike poteze. Vlada je prihvatila činjenicu da će deficit rasti i da nije ispunila zahtjeve procedure prekomjernog deficita. Očekujem da će Milanovićeva vlada mandat završiti ne donoseći velike i bitne odluke. Prodat će autoceste i tim novcem prikriti dio javnog duga.

Državni zavod za statistiku u rujnu će objaviti stanje javnog duga. Očekuje se njegova eksplozija.

Postat će vidljivo da je javni dug Hrvatske veći od 80 posto BDP-a. Očekujem da će Europska komisija izvršiti pritisak da se nakon Hrvatskih autocesta i Hrvatskih cesta u javni dug uključi i dug HBOR-a i ZET-a. U tom slučaju dug raste na 85 posto BDP-a. To je Hrvatska stvarnost: dug od 85 posto BDP-a, vanjski dug od 105% BDP-a i potencijalni rast od jedva 1,5 posto. Na životu nas mogu održati samo umjetno niske kamatne stope koje je kreirala Europska središnja banka. Nova vlada preuzet će zemlju pred bankrotom!