Nedavno objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku upućuju na prevlast žena u odnosu na jači spol u različitim područjima društva: znanosti, medicini, školstvu, sudstvu.
Žene čine većinu u zdravstvu među doktorima medicine, ali i među specijalistima, u školstvu, gdje su većina u srednjim i osnovnim školama, u sudstvu, gdje žene čine više od 70% sudaca na općinskim, trgovačkim, prekršajnim sudovima. Međutim, muškarci još uvijek imaju prevlast na jako visokim ili političkim funkcijama.
U sudstvu muškarci imaju prevlast na najvišim instancama suda: među sucima ustavnog (62%) i vrhovnog (51%) suda. Čine 80% saborskih zastupnika i ministara, a čak ih je 86% među veleposlanicima.
I na kraju, žene u prosjeku imaju 10% niže plaće od muškaraca. Navedeni podaci su činjenice, brojevi koji prikazuju odnos žena i muškaraca u različitim područjima u Hrvatskoj.
GfK Hrvatska je proveo istraživanje u kojem je pitao hrvatske građane kako oni vide idealnu ženu u društvu, u smislu njezina poslovnog angažmana i angažmana oko obitelji i djece, ali i kako žene vide same sebe po istom pitanju.
Dobivene rezultate usporedili su sa svim prethodnim istraživanjima (prvo je provedeno 1995. godine). Uspoređujući podatke od 1995. do danas, vidimo da se slika idealne žene promijenila najviše u pogledu žene u ulozi majke i domaćice.
Prije 18 godina znatno veći broj hrvatskih građana (24%) idealnom ženom je smatrao onu čija je uloga isključivo briga o obitelji i djeci (majka i domaćica), za razliku od današnjih dana kada takvom idealnu ženu smatra 14% hrvatskih građana.
Od 1995. do 2007. godine percepcija idealne žene kretala se u smjeru sve većeg angažmana žene na poslovnom planu, rastao je broj građana koji smatraju da bi idealna žena trebala biti uspješna, zaposlena žena, koja gradi svoju karijeru, a o obitelji i djeci brine se uz pomoć neke druge osobe (od 30% 1995. do 40% 2007.).
Istovremeno se smanjivao broj onih koji su idealnom ženom smatrali onu koja radi na manje odgovornim poslovima, ali se brine o obitelji i djeci (1995. – 39%, 2007. – 1%). S obzirom na to da u posljednjih šest godina nije provedeno isto istraživanje, nedostaju podaci koji bi nam mogli otkriti trenutak kada se ponovno počela mijenjati percepcija idealne žene.
U svakom slučaju, posljednje istraživanje pokazuje da se broj onih koji idealnu ženu zamišljaju isključivo kao domaćicu i majku nije promijenio (2007. – 15%; 2013. – 14%), kao ni broj onih koji idealnom ženom smatraju zaposlenu ženu angažiranu u javnom i političkom životu (2007. – 5%, 2013. – 5%).
Najveće promjene u percepciji idealne žene odnose se na povratak žene obitelji i djeci uz poslovni angažman manjeg opsega. U odnosu na prije šest godina, 12% je više onih koji idealnom ženom smatraju onu koja je zaposlena na manje odgovornim mjestima i brine se o obitelji i djeci, a 5% je manje onih koji idealnom ženom smatraju onu kojoj je na prvom mjestu poslovna karijera.
Ako usporedimo sliku idealne žene u očima muškaraca i žena, vidimo da žene pripadnice svog spola više vide kao karijeristice (žene – 38%, muškarci – 31%), a muškarcima je idealan „ljepši spol“ još uvijek više usmjeren na brigu oko obitelji i djece. Kao i ženama, i mlađim osobama (do 34 godine) idealna žena je ona kojoj je karijera na prvom mjestu (48%).
Slično mišljenje dijele Zagrepčani (51%) i Istrani (45%), ali i neoženjene/neudane osobe (47%). Zanimljivo je bilo vidjeti da li i koliko odstupa slika idealne žene u odnosu na njenu stvarnu poziciju, ulogu današnjih žena. Najveća odstupanja između želja i stvarnosti postoje u dvjema ulogama žene: kao majke i domaćice i kao karijeristice. Žene su u Hrvatskoj u znatno većoj mjeri majke i domaćice (24%) u odnosu na to kakvom si zamišljaju idealnu ženu (12% ih idealnu ženu zamišlja kao majku/domaćicu). S druge strane, stvarnost je i da su žene u Hrvatskoj u manjoj mjeri uspješne poslovne žene koje grade karijeru (svega ih je 21%), u odnosu na ono što bi one željele biti (38% idealnu ženu vidi kao karijeristicu).
>> Zašto uspješne žene ne privlače muškarce