Ove nedjelje treća knjižica iz kolekcije Hrvatski vladari

Zabilježeno je da je papa Aleksandar II. u Hrvatsku poslao opata Majnarda da ispita sumnje prema kojima je Petar Krešimir dao ubiti svojeg brata Gojslava, ali se dvanaest župana zaklelo da je kralj nevin, pa je bio oslobođen optužbi. Petra Krešimira zarobio je kod Caske na Pagu Amiko, normanski vojvoda od Giovinazza u Apuliji.

Iako je Stjepan III. bio predodređen za Krešimirova nasljednika (1066. nosi titulu dux – vojvoda), na prijestolje je 1075. došao Zvonimir, Krešimirov ban i muž ugarske princeze Jelene Lijepe. Zvonimir je 1066. uz pomoć svojih rođaka, ugarskoga kralja Salomona i njegovoga bratića, vojvode Gejze, pobijedio istarskog markgrofa Ulriha koji je 1064. provalio u Hrvatsku. Godine 1078. Stjepan se zaredio i ušao u samostan sv. Stjepana na Sustipanu kod Splita. Nakon Zvonimirove smrti izašao je iz samostana i okrunio se 1089. kao posljednji iz dinastije Trpimirovića. Umro je već 1091.

Tekst kronike koji se ovdje citira izmišljen je. Petar Krešimir u jednoj ispravi piše kako je čitao o djelima svojega pradjeda Krešimira (II.), pa je vjerojatno da je postojala neka kronika u kojoj su opisana djela (nekih) hrvatskih vladara, ali je ona u međuvremenu izgubljena.

Ove nedjelje uz Večernji list treća knjižica iz kolekcije Hrvatski vladari za samo pet kuna!