ŠTETI LI SIGURNOST EKONOMIJI

Ova zemlja na glasu je kao najspremnija od svih zapadnih zemalja na obranu od prijetnji

Foto: LEONHARD FOEGER/REUTERS
Finnish and Swedish troops participate in NATO's Nordic Response 24 exercise near Hetta
Foto: LEONHARD FOEGER/REUTERS
Finnish and Swedish troops participate in NATO's Nordic Response 24 exercise near Hetta
Foto: LEONHARD FOEGER/REUTERS
Finnish and Swedish troops participate in NATO's Nordic Response 24 exercise near Hetta
Foto: LEONHARD FOEGER/REUTERS
Finnish and Swedish troops participate in NATO's Nordic Response 24 exercise near Hetta
Foto: LEONHARD FOEGER/REUTERS
Finnish and Swedish troops participate in NATO's Nordic Response 24 exercise near Hetta
Foto: LEONHARD FOEGER/REUTERS
Finnish and Swedish troops participate in NATO's Nordic Response 24 exercise near Hetta
Foto: LEONHARD FOEGER/REUTERS
Finnish and Swedish troops participate in NATO's Nordic Response 24 exercise near Hetta
Foto: LEONHARD FOEGER/REUTERS
Finnish and Swedish troops participate in NATO's Nordic Response 24 exercise near Hetta
02.12.2024.
u 13:09
Nordijske zemlje žive u neposrednoj blizini Rusije i to nije nepoznata činjenica, svakako ne i ulagačina
Pogledaj originalni članak

Kada je 2020. godine nastupila pandemija, većina se zemalja našla u nestašici ovog ili onog resursa, poput maski, primjerice. No, jedna ipak ne. Finska, za razliku od Švedske i Danske, nije zapustila svoja skladišta repro materijala koja su stvarana za vrijeme Hladnog rata i dočekala kao najspremnija od svih. I to je politika koja se nastavila te je Finska na glasu kao najspremnija nacija, pa i za slučaj eventualne ruske invazije. Finska je doista neobična zemlja u odnosu na druge u svakom pogledu, sedam puta zaredom su proglašeni najsretnijom svjetskom nacijom. Prema finskom filozofu Franku Mateli, finskom filozofu i psihologu, Finci su najsretniji jer imaju vrlo jak osjećaj zajednice i povezanosti, čine dobre stvari drugima i nalaze za sebe jasnu svrhu.

- Najtočnije bi bilo reći kako je Finska najmanje nesretna zemlja na svijetu, rekao je Matela. Ova je nordijska zemlja bolja od prosječne svjetske nacije u obrazovanju, ravnoteži između života i posla, kvaliteti održavanja okoliša, društvenim vezama, sigurnosti i zadovoljstvom životom. Doista, i redoviti indeks boljeg života OECD-a navodi kako 96 posto Finaca vjeruje kako poznaju nekoga na koga se mogu osloniti u vrijeme kada im je potrebno. Finci vrlo interesantni i još po nečemu, a to je poduzetništvo. Kada je ranije ove godine u Zagrebu boravio Peter Vesterbacka, jedan od tvoraca igre Angry Birds, otkrio nam je kako su Finci i narod koji uživa rješavati probleme. Ali da je i njima trebalo vremena da dobiju osjećaj za poduzetništvo. Ali je napor u trajanju od 20 godina dao rezultate i danas je Finska, kao i, primjerice, Estonija, jedan od simbola modernog, prije svega tehnološkog poduzetništva. To je Fincima doista i potrebno jer postoji jedan temeljni problem u ovoj geopolitičkoj situaciji u kojoj se svijet nalazi. Finska je graniči s Rusijom a poznato je da je sa susjedom teško i ratovala ususret Drugom svjetskom ratu, a obzirom na sadašnje okolnosti, nitko ne može isključiti mogućnost da se takav sukob dogodi opet. Iako je u ovoj situaciji Finska uspjela dobiti ulazak u NATO bez da je Rusija poduzimala neke ozbiljnije korake u tom smislu.

No, ipak – tko želi ulagati u zemlju koja je pod neprestanom prijetnjom od napada susjeda? I to je pitanje sada osnovni problem za Finsku. Ove zemlja, a nije samo ona u pitanju, mora uvjeriti svakog ulagača kako će se njegova investicija isplatiti bez obzira na stalne tenzije. Kako se navodi u izvješću američkog State Departmenta, ruski rat protiv Ukrajine utjecao je na finsku gospodarsku aktivnost i inflaciju kroz više cijene energije i roba, poremećaj međunarodne trgovine i slabije povjerenje u gospodarstvo. Finska carina navodi da je vrijednost finskog izvoza robe u Rusiju i središnju Aziju iznosila 1,2 milijarde eura 2023., što je pad od 50,5 posto u usporedbi s 2022. Ukupni ekonomski učinci rata na privatni sektor ostali su relativno malima jer su tvrtke rusko tržište zamijenile drugim tržištima. Ono što finskom naporu da uvjeri ulagače kako su njihove investicije u toj zemlji sigurne, jest i jaka obrana. I tu je Finska doista napredna. S arsenalom od 700 haubica, 700 teških minobacača i 100 višecijevnih bacača raketa, Finska ima najveću topničku sposobnost u zapadnoj Europi. Spremnost stanovništva na obranu zemlje protiv nadmoćnijeg neprijatelja iznosi 83 posto, što je jedna od najviših stopa u Europi.

Foto: LEONHARD FOEGER/REUTERS
Finnish and Swedish troops participate in NATO's Nordic Response 24 exercise near Hetta

Finska nema sekundarnih, odnosno paravojnih organizacija poput teritorijalne obrane, ali ima uz oružane snage, četiri ministarstva, razne vladine agencije, tvrtke u državnom vlasništvu i sve vrste odbora i savjetodavnih tijela. No, kako piše u analizi Politica, pripravnost je ono što u ovom sveobuhvatnom pristupu najviše impresionira jer uključuje svaki dio društva i, za razliku od vojske, ne oslanja se na strogo zapovijedanje i kontrolu. Vlade moraju angažirati privatni sektor i civilno društvo; trebaju educirati, nagovarati, upoznavati i planirati. - Najveći izazov uvijek je zapovijedanje i kontrola. Finski model je da imate ministarstva koja se bave pitanjima u svojim područjima, ali problem je u tome što prijetnje rijetko utječu samo na jedno područje, rekao je Pekka Toveri, umirovljeni general bojnik u finskim obrambenim snagama, sada član Europskog parlamenta. Osposobljavanje strateških rezervi zemlje za rad, na primjer, uključuje zakonodavstvo, Nacionalnu agenciju za opskrbu u hitnim slučajevima, savjetodavne sastanke, kao i tvrtke s proizvodima u nacionalnim rezervama.

Međutim, ne ide sve ni tako lako: kada je vlada naredila otvaranje zaliha tijekom COVID-19, pronašla je, između ostalog, maske za lice s rokom upotrebe 2012. Kao primjer gotovo savršeno postavljene 'totalne obrane' navodi se Švedska. Ta je zemlja za Hladnoga rata proglasila 11.000 tvrtki ključnima za gospodarstvo. Vlada je održavala posebne aranžmane s tim tvrtkama, dopuštajući im da nastave s radom čak i u slučaju invazije. Poruka je bila jasna: "Možda imate ogromnu vojsku, ali naše društvo i gospodarstvo nastavit će bez obzira na sve." A bila je to i uvjerljiva poruka. Unatoč golemoj sovjetskoj prijetnji, švedsko gospodarstvo je napredovalo, čak je i cvjetalo. Danas postoje prijetnje i drugačije prirode. Prije nekog vremena vidjeli smo vijesti o planiranju atentata na Armina Pappergera, šefa njemačkog proizvođača oružja Rheinmetalla. I takve vijesti ulagači prate ali i one o sposobnostima zemlje da takvu prijetnju ukloni.

FOTO 'Postarili' smo poznate svjetske političare: Pogledajte kako bi Trump, Putin i ekipa mogli izgledati za 10 godina

Foto: LEAH MILLIS/REUTERS
FILE PHOTO: President Luiz Inacio Lula da Silva shakes hands with China's President Xi Jinping
Foto: CHRISTIAN HARTMANN/REUTERS
FILE PHOTO: NATO Alliance summit in Watford
Foto: KEVIN LAMARQUE/REUTERS
FILE PHOTO: G20 leaders summit in Osaka
Foto: Reuters/FaceLab
Političari u starosti
Foto: Reuters/FaceLab
Političari u starosti
Foto: President Of Ukraine/FaceLab
Političari u starosti
Foto: Reuters/FaceLab
Političari u starosti
Foto: Reuters/FaceLab
Političari u starosti
Foto: U.S. Department of State/FaceLab
Političari u starosti
Foto: White House/FaceLab
Političari u starosti
Foto: European Union/Philippe BUISSIN/FaceLab
Političari u starosti
Foto: Reuters/FaceLab
Političari u starosti
Foto: Vlada Republike Slovenije/FaceLab
Političari u starosti
Foto: Reuters/FaceLab
Političari u starosti
Foto: Reuters/FaceLab
Političari u starosti
Foto: Reuters/FaceLab
Političari u starosti
Foto: President of the United States/FaceLab
Političari u starosti
Foto: Reuters/FaceLab
Političari u starosti
Foto: Reuters/FaceLab
Političari u starosti
Foto: White House/FaceLab
Političari u starosti
Foto: Reuters/FaceLab
Političari u starosti

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 43

SZ
sviće zora
13:43 02.12.2024.

Svi se moramo pripremiti za obranu od ruskog agresora ako Ukrajina bude poražena!

EJ
ejStef
13:54 02.12.2024.

Sigurnost sigurno ne šteti ekonomiji. Ekonomiji štete DEI, ESG i svi drugi oblici "pozitivne" diskriminacije, tj. aktivizma, šteti birokracija, a u zadnje vrijeme često i politika... Nije Njemačka privreda otišla k vragu jer je previše ulagala u vojsku, baš suprotno, radi zelene religije i aktivizma, potjerala je proizvodnju iz zemlje, uključujući i proizvodnju energije, uključujući vojnu industriju, te si je samim time uništila gospodarstvo... U Finskoj je dosta toga propalo, ali ipak se dio gospodarstva održao, između ostalog, zahvaljujući i ulaganjima u održavanje spremnosti.

DM
D'Mich
15:33 02.12.2024.

Finci već imaju iskustva sa Rusima pa im ne bih zamjerio. Mogli su biti sovjetska republika ali su se obranili, na štetu 10% teritorija. NATO je jedina kakva-takva garancija da će netko još jednom razmisliti prije nego se odluči na invaziju, to je činjenica. Ruski potpis i pečat ne vrijedi ništa, to se vidi i sada.