Naš Zakon o suzbijanju diskriminacije već 10 godina služi zaštiti od nejednakog postupanja prema nizu obilježja pa, među ostalim, i temeljem “rodnog identiteta”. UN je 1993. donio Deklaraciju o uklanjanju nasilja nad ženama u kojoj se navodi da “nasilje nad ženama” označava “bilo koji čin nasilja zasnovanog na spolnoj/rodnoj osnovi”, kako se navodi u prijevodu, dok u originalu piše “gender-based violence”...
Međutim, Istanbulska konvencija prvi je pravni izvor koji definira rod te koristi još neke pojmove s rodnim obilježjima (rodne perspektive, nestereotipne rodne uloge...) zbog kojih su se pojavila strahovanja o uvođenju rodne ideologije.
Tumačenje Konvencije
Kako je Istanbulska konvencija, ratificiramo li je, kao međunarodni ugovor iznad hrvatskih zakona, tumačenje pojmova koji se u njoj koriste prepušteno je u konačnici tijelu zaduženom za nadzor njezine provedbe, a to je GREVIO, i Europskom sudu za ljudska prava. Radikalna tumačenja mogla bi inzistirati na potpunom ukidanju razlika između muškaraca i žena, s dalekosežnim posljedicama na mnoge tradicionalne postavke pa i one koje nemaju veze s nasiljem nad ženama.
U tom je kontekstu važno što je to GREVIO, koje su mu ovlasti, kako radi...? Odnosno, ako postoji zavjera o uvođenju rodne ideologije, ona bi se trebala vidjeti, ako ne u sastavu tog tijela, onda u njegovu radu. GREVIO je “skupina stručnih osoba za djelovanje protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji”, a posao mu je da nadzire provedbu Konvencije u zemljama koje su je ratificirale, zasad njih 28. To tijelo ima deset članica, a od 25. ratifikacije može ih imati najviše 15. Ni jedna članica konvencije ne može imati više od jednog člana, a pri izboru se vodi računa o rodnoj i geografskoj ravnoteži, kao i multidisciplinarnom stručnom znanju. Njih bira Odbor stranaka između kandidata koje predlože zemlje članice Konvencije. Biraju se na razdoblje od četiri godine. Prvi sastav GREVIO-a izabran je u svibnju 2015. i mandat mu traje do 31. svibnja 2019. To moraju biti osobe visokih moralnih karakteristika, prepoznatljive po svom radu na području ljudskih prava, rodne jednakosti, zaštiti žrtava obiteljskog nasilja i nasilja nad ženama, odnosno na području koje pokriva Istanbulska konvencija. Svih deset aktualnih članova su žene, profesorice, sutkinje, NGO aktivistice, tužiteljice, odvjetnice, sve s impresivnim biografijama i iskustvom u brojnim međunarodnim tijelima te koje su desetljećima angažirane na domaćem i međunarodnom planu sa specifično traženim profesionalnim sklonostima i iskustvima.
Sve članice GREVIO-a neovisne su u svome radu, dakle ne predstavljaju zemlju koja ih je predložila. Postupak nadzora provedbe Konvencije započinje slanjem standardiziranog upitnika državama članicama prema predviđenom planu. Zasad su takvi upitnici poslani u 13 zemalja, a do studenog 2019. predviđeno je slanje u još 12 država. Cipar, Estonija i Švicarska tek su ove godine ratificirali Konvenciju tako da još nisu uvrštene u plan evaluacije. Svaka država ima otprilike pola godine da podnese izvješće, nakon čega slijedi razgovor i posjet tročlanog tima koji sačinjava evaluacijsko izvješće koje se, nakon što ga usvoji GREVIO, objavljuje s očitovanjima države članice. Od slanja upitnika do objave izvješća treba od 15 mjeseci do dvije godine. Njemačka je u listopadu 2017. ratificirala Konvenciju te će u studenom 2019. dobiti upitnik, tek u prvoj polovici 2021. uslijedit će evaluacijski posjet... Zasad su objavljena samo četiri evaluacijska izvješća za Albaniju (na 86 stranica), Austriju (65) Dansku (77) i Monako (56). U tim izvješćima navode se zapažanja o zakonodavstvu i njegovoj primjeni u vezi s prevencijom nasilja nad ženama i u obitelji, državnim praksama, odnosu prema nevladinim organizacijama koje djeluju u prevenciji, pomoći ili savjetovanju žena žrtava nasilja te preporuke i zaključci o tomu što treba koja od članica učiniti s obzirom na zahtjeve Konvencije.
Moguće i žurne istrage
Izvješće GREVIO-a šalje se i Odboru stranaka Konvencije koje mogu usvojiti preporuke upućene pojedinoj članici Konvencije koje se tiču mjera koje je potrebno poduzeti. Ako je riječ o opsežnim i teškim kršenjima Konvencije, GREVIO može inzistirati na žurnom podnošenju posebnog izvješća pa i provesti hitnu istragu o rezultatima o kojima, kad je to primjereno, izvješćuje Odbor stranaka i Odbor ministara Vijeća Europe. U praćenje provedbe uključeni su i nacionalni parlamenti te parlamentarna skupština Vijeća Europe. Dakako, da dosad objavljena izvješća sadrže rodnoideološke teme, za to bi se već čulo. Inače, u razmatranju posljedica ratifikacije i primjene Istanbulske konvencije zaboravlja se i na članak 80. prema kojem: “Svaka stranka može u svako doba otkazati ovu Konvenciju putem obavijesti upućene glavnom tajniku Vijeća Europe. Takvo otkazivanje proizvodi učinak prvog dana mjeseca nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od dana primitka obavijesti od strane glavnog tajnika”.
Eto, lijepo se kaže da su sve članice komisije aktivistice, stručne, obrazovane itd, ali ipak aktivistice, tako da se time briše velika doza objektivnost. I lijepo kaže da GREVIO kontrolira odnos vlade prema raznim udrugama, te shodno tome donosi preporuke (uključujući financiranje)... Ono što napominjem već danima napokon je netko i napisao... A za one protivnike rodne ideologije i za one koji tvrde da iste nema u konvenciji, lijepo se mogu pogledati dosadašnje primjedbe koje su pune rodne ideologije... Tak da je očigledno laganje građanima da je konvencija nešto što nije i skrivanje činjenica... Dajte lijepo recite - ovo su dobre strane konvencije, a ovo su loše strane ili zamke, pa nek građani odluče da li mogu progutati loše strane radi nekog većeg dobra... Ovo Plenkovićevo farbanje članova stranke u svrhu discipliniranja je stvarno degutantno. Ovdje se pristaje na otvoreni reket, i ono o čemu možemo raspravljati jest da li je taj reket prihvatljiv ili ne, a ne lagati da toga nema...