"Europa između klimatskih promjena i energetske nesigurnosti: Geopolitički čimbenici", naslov je predavanja međunarodno priznatog hrvatskog znanstvenika prof.dr. Branka Bošnjakovića održanog u Beču u organizaciji Hrvatske akademske zajednice (HAZ), koja djeluje u austrijskom glavnom gradu.
U vrlo zanimljivom i dobro posjećenom predavanju znanstvenik je govorio o povezanosti i izgledima klimatske i energetske politike EU obzirom na etičke i sigurnosne dimenzije.
- Ukrajinska je kriza ukazala na ranjivost opskrbe energijom kao posljedicu ovisnosti EU o uvozu nafte i plina - rekao je hrvatski znanstvenik pojasnivši kako bi temeljne vrijednosti EU mogle doći u pitanje ukoliko se ne bi jamčila i sigurnosna dimenzija. Napomenuo je kako trajna ovisnost Europe o uvozu nafte i plina, posebice iz Rusije, predstavlja gospodarski, politički i okolišni rizik. Ukazao je na značaj obnovljivih izvora energije, koji prema njegovom mišljenju trebaju igrati ključnu ulogu u EU, koja se vidi kao svjetski predvodnik u traženju odgovora na izazove klimatskih promjena. Predstavio je srednjoročne i dugoročne planove EU na tom području, osvrnuvši se i na smanjivanja emisija staklenih plinova i poželjnosti ubrzanog uvođenja nisko-ugljičnog gospodarstva i prateće strukture.
"Hrvatska je previše ovisna o turizmu"
Nezaobilazna tema bila je i istraživanje nafte i plina u Jadranu, koja je posebno zanimala nazočne. Prof. dr. Bošnjaković je konstatirao kako je Hrvatska „previše ovisna o turizmu“, a da bušenje podmorja uključuju brojne rizike. Ukazao je na ogromne potencijale naše zemlje u obnovljivim izvorima energije, posebice sunčane i energije vjetra, izrazivši žaljenje da u Hrvatskoj nisu dovoljno prepoznati.
Predstavljanje i razgovor s znanstvenikom vodila je mr. Anamarija Manestar. Prof. dr. Branko Bošnjaković rođen je 1939. godine u Zagrebu. Gimnaziju je pohađao u Zagrebu i Braunschweigu. Diplomirao je 1964. godine fiziku na njemačkom Sveučilištu Georg-August u Göttingenu, a 1968. godine je doktorirao na području nuklearne fizike na nizozemskom Sveučilištu u Utrechtu. Član je mnogih svjetskih organizacija i međunarodnih znanstvenih povjerenstava i agencija, između ostalih, i UN-a i IAEA (Međunarodna Agencija za nuklearnu energiju). Od 2001. godine redoviti je profesor na Tehničkom fakultetu riječkog Sveučilišta. Autor je mnogih znanstvenih i stručnih radova i publikacija. Živi u Švicarskoj.
Ispada da biti ovisan o Americi nije strašno, nego je to samo ako si ovisan o Rusiji! I inače, u svetu gde vlada kultura ucena (a nisu je Rusi ni izmislili niti su joj oni glavni protagonisti!) bilo kakva ovisnost o bilo kome, i o bilo čemu, predstavlja slabost.