Dvorac Stubički Golubovec u Donjoj Stubici, jedan je od najvrednijih hrvatskih dvoraca kasnobaroknog razdoblja, oštećen u potresu 2020. godine, bit će obnovljen. Ugovor vrijedan 13,1 milijuna kuna potpisali su župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar i direktor tvrtke Hedom Vlado Ćorluka. Novac je osiguran iz Fonda solidarnosti EU koji Hrvatska mora potrošiti do lipnja.
Župan Kolar napominje da to nije samo početak kompletne obnove dvorca, već i početak projekta najmodernijeg Znanstveno-edukacijsko-zabavnog centra ZEZ Zagorje, koji će biti velik doprinos obrazovanju, turizmu, znanosti i očuvanju kulturne baštine. - To je put kojim bi trebala ići Republika Hrvatska, ne onda kada nam se dogodi potres, već bi trebala imati jasnu strategiju kako iskoristiti ovakve stare kurije i dvorce – ističe Kolar.
Gradonačelnik Donje Stubice Nikola Gospočić kaže da je dvorac dosta oštećen i načet zubom vremena. Ipak, zahvaljujući ponajviše udruzi Kajkaviana koja zadnjih tridesetak godina djeluje u dvorcu, građevina je u dosta dobrom stanju. Udruga će se sad iseliti trajno iz dvorca u Fellerovu zgradu. Pročelnica Konzervatorskog odjela u Krapini Lana Križaj navela je da su u 2020. i 2021. godini evidentirali štetu od potresa na 77 pojedinačnih kulturnih dobara, a 13 ih je prijavljeno za sredstva Fonda solidarnosti preko natječaja koji je raspisalo Ministarstvo kulture i medija.
- Svi su prošli na natječaju i za njih su odobrena sredstva u ukupnom iznosu od 70 milijuna kuna. Nadam se da ćemo i za preostalih šest projekata uskoro započeti s izvođenjem radova i da će svi biti završeni u predviđenom roku, i da ćemo 22. svibnja svima moći čestitati na uspješno dovršenom poslu – kazala je pročelnica Križaj. Zahvati na konstrukcijskoj sanaciji dvorca provodit će se na vanjskim zidovima, temeljima, nosivoj konstrukciji i krovištu. Dvorac je zbog visoke arhitektonske, povijesne i ambijentalne vrijednosti proglašen kulturnim i prirodnim dobrom nacionalnog značenja. Oko 1800. godine dala ga je sagraditi Regina pl. Domjanić, udana grofica Drašković. Već 1804. njezini ga nasljednici prodaju biskupu Maksimilijanu Vrhovcu koji je kupio i imanje Donji Golubovec, kuriju s manjim gospodarstvenim zgradama u blizini dvorca. Nakon njega vlasništvo preuzima barun Levin Rauch, da bi nakon Drugog svjetskog rata počelo propadanje dvorca, sve dok u njega 1996. ne useljava udruga Kajkaviana, koja je u dvorcu organizirala koncerte, književne večeri, simpozije, izložbe... Zbirka Kajkaviana se, kažu u Turističkoj zajednici, bogatstvom knjižnog fonda ubraja u najbogatije i najvrednije na području Hrvatskog zagorja, ali i u Hrvatskoj.
Dvorac je okružen perivojem na koji se naslanja park-šuma hrasta lužnjaka, običnoga graba i američkoga borovca. Sam dvorac je trokrilna jednokatna građevina tlocrtne "U" forme, s dominantnim središnjim krilom i užim i nižim bočnim krilima. U reprezentativnim prostorijama kata sačuvan je intarzirani parket, a u hodniku kameno podno opločenje i barokna kamena ograda. I stolarija je očuvana u izvornom stanju, kao i historicistički zidni oslik na ravnom stropu hodnika u istočnom dijelu središnjeg krila. Sačuvano je i nekoliko vrijednih kaljevih peći iz 19. stoljeća. U potresu 22. ožujka 2020. nastale su manje pukotine na vanjskim zidovima dvorca, djelomično su oštećene kaljeve peći, a ona u velikoj dvorani na katu je u potpunosti uništena. Iako gospodarska zona nije očuvana, kompleks je, kažu u Ministarstvu, značajno svjedočanstvo o načinu i kulturi življenja najvišeg društvenog staleža potkraj 18. i tijekom 19. stoljeća na ovim prostorima. Budući znanstveno-edukativno-zabavni centar za popularizaciju znanosti imat će, uz ostalo, i laboratorije, znanstveni park i igrališta, a takvog kompleksa nema, rečeno je na predstavljanju projekta, u krugu od 800 kilometara.
ukupan iznos troškova će sigurno biti 5 milijardi kuna! točno onaj iznos kojeg bi trebali vratiti u europski fond solidarnosti ako ga ne potrošimo do 6. mjeseca!!