Ljubo Patković (33) iz Donjeg Višnjika kod Dervente poginuo je u eksploziji koja se u utorak oko 21.30 dogodila u krugu Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu, a devet njegovih kolega je ozlijeđeno. Požar koji se nakon eksplozije uzdizao tridesetak metara u vis vatrogasci su uspjeli ugasiti za svega devedesetak minuta, a sreća je u nesreći da zrak u Slavonskom Brodu nije dodatno onečišćen ovom havarijom, no na Savi se ipak pojavila naftna mrlja duga pet kilometara. Stanovnici naselja uz Savu kažu da je eksplozija bila toliko jaka da su prvobitno mislili da je riječ o potresu, a u nekim područjima popucali su prozori.
Nema nove opasnosti
– Katastrofa! Sve se treslo, sve je brujalo. Ni za vrijeme rata nije bilo takvih detonacija. Mislili smo da je potres. Svi su se uplašili – rekao je jedan stanovnik Ulice Stjepana Radića uz samu Savu, nasuprot Rafinerije. Gradonačelnik Mirko Duspara izvijestio je da dodatnog onečišćenja nema i pozvao građane da budu mirni i ne podliježu panici. Istaknuo je kako je praćenjem koncentracije štetnih plinova na mjernim postajama u Slavonskom Brodu utvrđeno da su one u granicama normalnog, što je znak da izgaranja nisu prešla na hrvatsku stranu.
– Incidenti su se u rafineriji događali i prije, ali nikada nismo dobivali prave informacije. Sada nažalost vidimo da je to zaista tempirana bomba – rekao je Duspara. Da su informacije koje dolaze do građana o stanju u rafineriji nepotpune i nedosljedne, smatraju i u Hrvatskoj udruzi kriznog menadžmenta u kojoj su istaknuli kako su prema javno dostupnim informacijama sigurnosni protokoli koji se provode u tom postrojenju vrlo upitne kvalitete, pod pretpostavkom da se oni uopće provode. Kako bi se izbjegle slične situacije, nužno je revidirati procjene rizika, a lokalnom stanovništvu omogućiti pravo na pristup informacijama o ugroženosti područja na kojem žive. Ono što je, međutim, dodatno zabrinulo Brođane bila je velika naftna mrlja na Savi. Prema riječima direktora ispostave Hrvatskih voda Davorina Pihe, radilo se o jednokratnom zagađenju koje nije ostavilo vidljivih posljedica.
– Pratit ćemo stanje i na osnovi dobivenih spoznaja odrediti kojom ćemo tehnologijom sanirati zagađenje i utvrditi treba li postaviti plivajuće brane. Intervenirat ćemo tamo gdje je najpogodnije kako bismo skupili naftu i zbrinuli je na odgovarajući način – rekao je Piha.
Viktor Simončič, stručnjak za zaštitu okoliša, diplomirani inženjer tehnologije nafte i petrokemije te doktor tehničkih znanosti iz kemijskog inženjeringa, kaže da nema opasnosti od pretjeranog zagađenja okoliša pa tako ni opasnosti za ljude od eksplozije u brodskoj rafineriji. Prema dostupnim informacijama, izgorio je benzin u skladištu rafinerije, a Simončič kaže da produkti iz tog goriva poput CO2 mogu dovesti samo do manjih zagađenja. On također smatra da ni naftne mrlje koje se iz kanalizacije mogu pojaviti u rijeci ne predstavljaju opasnost te se mogu brzo sanirati branama i kemikalijama. Za Rafineriju Brod kaže da nije još dostigla visoke standarde, no da ima investicijski plan te je dobila objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Iz susjednog Broda u BiH izvijestili su kako su sve štete sanirane i da nema opasnosti od neke nove nesreće ili zagađenja, a tamošnji portali pišu da se nesreća vjerojatno dogodila nakon što je procurilo gorivo koje je došlo do postrojenja toplane zbog čega je buknuo požar. Neovisni analitičar Zoran Grgić ističe kako je do eksplozije došlo u najstarijem dijelu rafinerije za katalitički dio obrade. Riječ je o dijelu gdje se dugački lanci naftnih ugljikovodika kidaju te obogaćeni vodikom idu u daljnji dio prerade i postaju benzin i dizel.
Sastanak predsjednice i vlasnika
– Kada dođe do gorenja, nisu opasni samo produkti udarnog vala eksplozije nego i produkti sagorijevanja koji su otrovni. Zahvaljujući tome što je rafinerija s južne strane omeđena barama, a sa sjeverne rijekom Savom i što smo imali sretnu okolnost da je vjetar puhao prema jugu, mi nismo imali akcident većih razmjera. Da se požar proširio i zahvatio cijelu rafineriju i grad Bosanski Brod, komadi užarena željeza zbog tlaka i temperature preletjeli bi Savom i prenijeli požar u Slavonski Brod. To bi bio požar većih razmjera koji se više ne bi mogao kontrolirati – rekao je Grgić.
U Slavonskom Brodu je održan i sastanak koji je ranije sazvala predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović kako bi se riješio problem zagađenja zraka u tom gradu. Crodux i ruska kompanija Zarubežnjeft iznijeli su različite poglede na projekte i uvjete koji se postavljaju, no na kraju je ipak poručeno kako bi plinofikacija trebala završiti do kraja 2019. godine čime će se smanjiti emisija štetnih tvari i zagađenje zraka.