'Ovo je najveća korupcijska afera u povijesti Hrvatske. Fimi media za Agrokor je dječja igra'

Sa šefom SDP-a malo je kad bio prigodniji trenutak za razgovor kao sada: unutar stranke bujaju sukobi, Živi zid nezaustavljivo raste, a oko Agrokora izbijaju nove afere.

Malo je koja tema kao Agrokor toliko umorila hrvatski javni prostor. No moram vas pitati – je li Hrvatska uspjela sačuvati gospodarsku stabilnost zbog sloma Todorićeva Agrokora ili mislite da su posljedice na koncu ipak neizbježne?

Problem Agrokora nije riješen, on je samo odgođen novim zaduživanjem od 10 milijardi kuna i uz pomoć lex Agrokor čiji rok trajanja istječe za dva mjeseca. Ishod nagodbe je neizvjestan jer još ni 13 mjeseci nakon donošenja lex Agrokor nije formirano stalno vjerovničko vijeće. Trgovački sud donio je čak odluku da svi vjerovnici nisu imali pošten tretman, čime je potvrdio sumnje oko netransparentnosti procesa. Podsjetit ću vas otkad je krenula kriza u Agrokoru, mi smo predložili naš plan za spas Agrokora dva puta. Da je usvojen, danas bi Agrokor već bio u restrukturiranju, bila bi spašena radna mjesta i proizvodnja.

Hoće li biti političkih posljedica nakon otkrivanja tajnih e-mailova?

Danas je jasan motiv onih koji su pisali lex Agrokor i koji su imali osobne planove. Iz tajnih e-mailova koje je Martina Dalić izmjenjivala s navodnim stručnjacima, jasno je da su taj zakon pisali ti isti stručnjaci koji su nakon što su ga napisali, od njega su se besramno obogatili. I dok se oni besramno bogate mnogi ljudi u Hrvatskoj ne mogu živjeti od pošteno zarađene crkavice. Premijer Plenković također je tvrdio da ne zna da su vlasnici i predsjednici brokerskih kuća, konzultantskih tvrtki i odvjetničkih ureda tajno radili za Vladu na pripremi Zakona te da su izvukli osobnu korist, s obzirom na to da je na ime savjetničkih usluga u posljednjih godinu dana izvučeno više od pola milijarde kuna. U najmanju ruku je čudno i nevjerodostojno da čovjek koji je tvrdio da je pisao i stajao iza lex Agrokor ne zna za ove činjenice. Ono što više nitko ne može osporiti, a mi u SDP-u smo na to već davno prije upozoravali, jest to da su pisali taj isti Zakon na način da sami sebi pogoduju te su potvrdili moju tezu o ortačkom udruživanju. Konačno je stigla potvrda da je preko Martine Dalić Vlada štitila kriminal u Agrokoru, stoga još jedanput pozivam sve mjerodavne institucije da hitno reagiraju, utvrde činjenično stanje i, sukladno tome, postupaju u skladu sa zakonskim propisima. U ovom slučaju je sve jasno. Tražimo zatvor za krivce i nove izbore, sada i odmah!


Je li glavni krivac za sve gazda, Ivica Todorić?

Todorić je jedan od najodgovornijih za stanje u Agrokoru, pogotovo za veliku zaduženost tvrtke. Volio bih da postane dostupan hrvatskom pravosuđu pa će biti zanimljivo čuti koga će prozvati imenom i prezimenom i zašto. No ono što se događalo nakon dolaska izvanredne uprave bila je legalna pljačka kroz izvlačenje više od pola milijarde kuna na savjetničke usluge. Ovo je najveća korupcijska afera u povijesti Hrvatske. Sanaderova Fimi media u odnosu na aferu Agrokor dječja igra.

Osjećate li se i dalje kao šef oporbe, s obzirom na to da Živi zid raste i čini se kao da preuzimaju javni prostor od vas?

SDP je najjača opozicijska stranka, a činjenica je da sam ja predsjednik SDP-a. Nadalje, u pitanju ste dobro apostrofirali „da se čini“, no nije ni blizu onako kako se u javnosti pokušava prikazati. Činjenica je da se Živi zid deklarirao kao stranka desnice i da stoga ogroman javni prostor koji oni uzimaju je prostor razočaranih birača i simpatizera te iste desnice. Dokaz da je tomu tako je da su glasali za uklanjanje Trga maršala Tita u Karlovcu, vidimo kako se odnose prema antifašizmu, i nisu glasali za Istanbulsku konvenciju, a nemaju ni jasan stav o pobačaju.


Iz Živog zida redovito šalju otrovne strelice na račun SDP-a, i često ističu da je SDP = HDZ, zašto im niste pošteno uzvratili? Čini se kao da želite ostaviti prostor za neku suradnju u budućnosti s njima...

To poistovjećivanje SDP-a s HDZ-om bilo bi smiješno da nije žalosno. Čudno je da iz Živog zida povlače znak jednakosti između SDP-a i HDZ-a dok s druge strane predstavljaju kao budućeg ministra u svojoj Vladi deklariranog HDZ-ovca. Riječ je o očitoj namjeri pokušaja destabilizacije stranke i izazivanja negativne reakcije kod naših simpatizera, članova i birača. Pozivam građane da ne nasjedaju na navedene spinove i laži. To je još jedna od potvrda kako se Živi zid deklarirao kao stranka desnice jer tu istu tezu plasiraju u javnost stranke ekstremne desnice. Mislim da je svima jasno kako u nekoj bliskoj budućnosti nema osnova za našu bilo kakvu suradnju.


Mislite li da se s njihovim anti-EU i anti-NATO idejama uopće može surađivati?

Njihove anti-EU i anti-NATO politike pogubne su za Hrvatsku. Činjenica je da sam o tome u zadnje vrijeme često govorio. Izlazak iz Europske unije bi ubrzao iseljavanje do 500.000 ljudi iz Hrvatske u vrlo kratkom vremenskom periodu, jer bi ljudi otišli, tražeći bolji život unutar granica EU. A da ne govorim o šteti koja bi nastala izbacivanjem Hrvatske s tako jednog velikog tržišta. Moramo znati da je NATO jamac stabilnosti u regiji. Izlaskom Hrvatske iz NATO-a ta ista regija, a riječ je o zemljama bivše Jugoslavije, dodatno bi se destabilizirala. Poznato je da u Europi antieuropske stavove zastupaju stranke desnih populista.

Račan je SDP doveo na vlast, no njegov rezultat nije bio ni blizu Milanovićevom:

Sva istraživanja pokazuju da ni SDP ni HDZ bez Živog zida, da su sada izbori, ne bi mogli sastaviti Vladu. Dakle, u tom je smislu moguća jedna dugoročna pat-pozicija kakvu sada imamo u Italiji, a prethodno smo je imali u Španjolskoj. Jeste li spremni u tom smislu uopće ostaviti kao krajnju opciju razgovore s HDZ-om o eventualnoj koaliciji ili podršci manjinskoj vladi kako ne bi došlo do paralizacije sustava?

Ne. SDP je spreman treći put preuzeti odgovornost za Hrvatsku i to će birači prepoznati, te stoga očekujemo da ćemo moći sastaviti novu Vladu.


U početku se činilo da ste i vi kao šef SDP-a i Andrej Plenković kao šef HDZ-a smireni, skulirani lideri stranaka, koji možda neće surađivati, ali se neće ni prepucavati oko baš svake stavke kao što su to činili Karamarko i Milanović. Što se dogodilo da je došlo do “iskopavanja ratnih sjekira”?

Logično je da opozicija bude oštar korektiv vladajućima. Ova Vlada toliko loše radi da se jednostavno mora steći dojam konstantnih kritika. Gotovo da ne prođe dan bez afere, a da nakon dvije godine nema reformi, to je već svima jasno. Vidimo da je HDZ i dalje onaj stari HDZ koji ne može biti na vlasti bez sustavnog izvlačenja javnog novca. I dalje ćemo građanima i javnosti ukazivati na sve nepravilnosti koje će se događati u radu ove Vlade HDZ-a i HNS-a i na njihovu nesposobnost. To građani s pravom od nas očekuju.


S vaše je strane bio svojedobno otvoren poziv na kavu Plenkoviću, pa ste ga nakon nekog vremena povukli. Za kavu više nema šanse...?

Za kavu je kasno. Umjesto kave, izbori.


Ipak, čini se da imate bar u nekim relacijama slične stavove, recimo što se tiče konzervativnih aktivističkih udruga koje na referendumu žele promijeniti izborni zakon...

SDP je bio i bit će jedina snažna brana u obrani prava na slobodu, jednakost i ravnopravnost svakog čovjeka, bez obzira na njegovo vjersko, nacionalno, seksualno, rodno ili bilo kakvo drugo opredjeljenje. Stoga i u ovom slučaju pokušaja da se referendumom o izbornom zakonodavstvu ukinu ustavom zajamčena prava nacionalnim manjinama, reći ćemo jasno i glasno NE! Ne zamaramo se činjenicom da pojedine stranke po tim pitanjima imaju iste ili slične stavove.


Unatoč  padu popularnosti HDZ-a i činjenici da većina građana, prema anketama, smatra da zemlja ne ide u dobrom smjeru, SDP ne koristi tu priliku. Kako mislite to promijeniti?

Što se tiče samih anketa, bitno je tko ih radi, kako ih radi i za koga ih radi? Još nisam dobio odgovor koje agencije za istraživanje javnog mijenja su u zadnjih godinu dana radile za Vladu, ministarstva, agencije i državna poduzeća, pod kojim uvjetima i koliko su bile plaćene. I koje će agencije biti angažirane od Vlade za buduća istraživanja, pod kojim uvjetima i po kojoj cijeni? Po nekim istraživanjima razlika između SDP-a i HDZ-a pala je na samo 5,7 posto. Građani su prepoznali dobar smjer SDP-a kroz naše prijedloge: da minimalna plaća ne bude manja od 4000 kuna neto, kroz oslobođenje od doprinosa za poslodavce koje zaposle mlade za stalno, kroz sufinanciranje najma za mlade obitelji, povećanje dječjeg doplatka za 50 posto, smanjenje PDV-a u turizmu na 10 posto, plan za mlade i zaustavljanje iseljavanja, deblokadu blokiranih građana, oslobađanje od dužničkog ropstva i zaustavljanje kamatarenja građana.

Možda vam nedostaje malo populizma, vidimo na primjeru Bandića, Živog zida, Hasanbegovića da to funkcionira...

Često se sjetim rečenica koje mi je govorio pokojni Račan u našem razgovoru, one su vrlo aktualne u sadašnjem trenutku. „Hrvatska treba odgovornost, a ne jeftini populizam, jer populizam je uvijek najskuplji za građane, njega plaćaju iz vlastitog džepa.”


Čini se da ste se posvađali s većinom oporbe koja vam je ideološki bliska. HNS je s HDZ-om, s Miletićem i IDS-om ste se porječkali, a s njim koaliraju  GLAS i Pametno. Ostaje samo HSS...

Odnosi u opoziciji nisu ni bolji ni lošiji nego što su to bili otkad je HDZ došao na vlast. Bitno je shvatiti da opozicija ne znači nužno i koalicija. Pokazao sam da znam i želim okupljati, Deklaracijom o dobrom društvu na kojoj smo okupili brojne stranke ljevice i lijevog centra. Zasad imamo potpisan strateški savez s HSS-om.

Je li moguća suradnja SDP-a i Mosta? Kako stojite osobno vi i Petrov, čini se da tu ima otvorenih kanala...

O potencijalnim i mogućim koalicijama i suradnjama sa strankama koje će biti spremne podržati SDP-ov program, razgovarat ćemo nakon izbora. Osobno, Božo Petrov i ja imamo različite svjetonazore. To se pokazalo na glasanju o Istanbulskoj konvenciji.

U SDP-u ponovno potresi – Gordan Maras dao je ostavku na mjesto potpredsjednika kluba SDP-a zbog amandmana Arsena Bauka.

Službenu ostavku nisam dobio. A i da jesam, ne bih je prihvatio. Nema razloga za ostavku, ima razloga za razgovor. Ali o tome ćemo unutar stranke.


Ima li amandman Arsena Bauka cilj neutralizirati neposlušne SDP-ovce kao što je Ranko Ostojić?

Ne. Nitko ne smije biti diskriminiran u izbornom procesu. SDP je bio i ostat će stranka s najvećim demokratskim standardima. A što se tiče Ranka Ostojića, on kao i ostali SDP-ovci ima svoje zasluženo mjesto u stranci.

Viđate li se s Milanovićem, čujete li se ponekad? Biste li ga podržali na izborima za predsjednika Hrvatske?

SDP će imati svog kandidata za predsjednika države, o tome će odlučiti stranka kad za to dođe vrijeme. A što se tiče Milanovića, čujemo se ponekad i vidimo.


Vaše poruke – “zaposlit ćemo mlade i vratiti dostojanstvo radnicima” – mladi doživljavaju kao političke parole. Kako ih mislite privući i uvjeriti da ćete upravo vi promijeniti stvari i raditi u njihovu korist?

Upravo tako što sam i najavio, konkretnim prijedlozima. Niti jedna radnica, niti jedan radnik u našoj zemlji ne smije raditi za plaću manju od 4000 kuna neto. Podsjetit ću da je SDP jedini predložio sveobuhvatan plan za mlade kako bi zaustavio iseljavanje, a mladim ljudima omogućio da lakše dođu do krova nad glavom i prvog posla. To podrazumijeva dodjelu građevinskog i poljoprivrednog zemljišta mladim obiteljima, izgradnju stanova za najam i sufinanciranje najma stanova za mlade, oslobođenje od poreza na prvu nekretninu, uvođenje vježbeništva, oslobođenje od doprinosa poslodavcima koji zaposle mlade za stalno, kao i priznavanja volonterskog rada i stručnog usavršavanja u radno iskustvo.


Rekli ste da minimalna plaća mora biti barem 4 tisuće kuna. Kako to mislite izvesti?

Da bi prijedlog bio realan i da bismo ga mogli provesti, poslodavce ćemo stimulirati oslobođenjem doprinosa ako zaposle mlade za stalno. Tako će moći dio tih sredstava usmjeriti u povećanje minimalne plaće.


Zašto ne podržite zabranu rada nedjeljom, to bi radnici vjerojatno voljeli čuti?

Osobno sam protiv rada nedjeljom. No zbog činjenice da je Hrvatska turistička zemlja u pojedinim granama kao što je turizam i cijeli spektar uslužnih djelatnosti rad nedjeljom je nužno zlo. No, ako se već mora raditi nedjeljom, onda sam za to da se plaća za rad nedjeljom poveća za 50 posto.

Kako gledate na ovo prepucavanje između Hrvatske i Srbije – kako biste se vi postavili da ste premijer?

Sa svim susjedima moramo imati dobrosusjedske odnose. Jednostavno, mi smo osuđeni jedni na druge, susjede ne možemo mijenjati. Volio bih da sa Srbijom imamo bolje odnose. Sasvim sigurno u Srbiji i u Hrvatskoj situacija je slična – građani se iseljavaju, ljudi teško žive, pogotovo umirovljenici. Plaće su niske. Hrvatsku i Srbiju ljudi napuštaju. Što se tiče prigodne nacionalističke retorike kojom se služe aktualne vlasti u Hrvatskoj i Srbiji, one imaju cilj samo i jedino vratiti izgubljeno povjerenje desnih birača. Sa Srbijom treba ublažiti retoriku na način da izbjegnemo nepotrebna prepucavanja i komentiranja izjava nebitnih likova iz srbijanske politike. Hrvatska treba biti partner Srbiji na njezinu putu u Europsku uniju, a najbolja diplomacija koja može pomoći pri smirivanju odnosa je gospodarska diplomacija. Stoga ćemo se i dalje brinuti o zaštiti nacionalnih manjina, oni u Srbiji moraju štititi hrvatsku nacionalnu manjinu, a mi u Hrvatskoj srpsku kao uostalom i sve druge nacionalne manjine.

Je li moguć hrvatsko-srpski pomak dok je u Srbiji na vlasti Aleksandar Vučić?

Teško je surađivati s pojedincima u Srbiji bez obzira na činjenicu što su tamo na vlasti, kada znamo kakva je bila njihova retorika u vrijeme agresije na Hrvatsku. Mi nikada ne smijemo zaboraviti što se dogodilo, no bez obzira na to, moramo smoći snage naše odnose početi graditi na budućnosti, a ne na prošlosti.


Kakav je vaš stav prema Bosni i Hercegovini kojoj prijeti nova kriza nakon izbora u listopadu? Naime, tamo očito neće doći do dogovora oko promjene izbornog zakona, što otvara realnu mogućnost da Bošnjaci ponovno izaberu Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva. S obzirom na to da je Hrvatska jamac Daytonskog sporazuma, koji je ujedno i Ustav BiH, morali biste se nekako postaviti...

Situacija Hrvata u BiH je dosta kompleksna, kao što je kompleksna situacija i u BiH. Bosna i Hercegovina primjer je države u kojoj neke stranke i političari funkcioniraju po principu “zavadi pa vladaj”. Tako to rade i tri stranke koje su dominantni predstavnici tri konstitutivna naroda. Te tri stranke prema Europi zastupaju proeuropsku politiku, ali u BiH imaju sasvim drugu retoriku. Pred svake izbore plaše narod, dižu tenzije na nacionalnoj osnovi, te na takvim opasnim politikama skupljaju političke poene i do danas se održavaju na vlasti. S druge se strane postavlja pitanje iseljavaju li se građani BiH? Da, iseljavaju. Žive li bolje? Ne, ne žive. Dižu li se tenzije? Da, dižu. Je li BiH riješila svoje probleme? Nije. Prema tome, te stranke s takvom retorikom sasvim sigurno ne mogu pomoći BiH da iziđe iz problema u koji je upala. Daytonski sporazum osigurao je mir nakon rata, ali je sada potrebno naći novi politički sustav koji može jamčiti funkcionalniju i pravedniju BiH, unutar postojećih granica. To prije svega mora biti izazov politike u BiH, kako ga ja vidim. Ključno će pitanje biti kako Hrvatima u BiH osigurati punu ravnopravnost po novom Ustavu. Za to ću se i ja zalagati.


Treba li se Hrvatska obazirati na primjedbe iz Sarajeva zbog izgradnje Pelješkog mosta?

Ne treba. Želio bih da pojedini političari u BiH izgradnju Pelješkog mosta shvate kao prednost i za Bosnu i Hercegovinu, a ne kao nedostatak. 


Još jedna situacija u kojoj se oporba i vlast u Hrvatskoj slažu jest nepriznavanje arbitražnog procesa o hrvatsko-slovenskoj granici. Imate li vi kakav dobar prijedlog? Zapravo, mnogi i u Hrvatskoj misle da je ishod tog postupka relativno povoljan za Hrvatsku, ali da implementaciju granice ne bi nikako smjelo nazvati arbitražnom odlukom zato što je Hrvatski sabor izašao iz procesa?

Hrvatska je napustila arbitražu jednoglasnom odlukom Hrvatskog sabora, jer je cijeli postupak bio kontaminiran, budući da su suci Arbitražnog suda uhvaćeni na djelu kako razgovaraju o tome da pogoduju Sloveniji. Za Hrvatsku arbitražna presuda nije obvezujuća, no ona postoji. Dogovor će na kraju biti bilateralan jer ga moraju verificirati parlamenti obaju zemalja. Što će biti konačan dogovor i kako će se on implementirati te hoće li to biti više ili manje od arbitraže, ovisi o obje države. Na jedinom sastanku premijera s predstavnicima stranaka u Hrvatskoj inzistirao sam da se Saboru dostavi izvješće o sukladnosti arbitražne presude o hrvatskim stajalištima, kako bi mogli vidjeti gdje smo u arbitraži prošli bolje, a gdje lošije. I da Vlada napravi plan izlaska iz ove bilateralne krize. Do dana današnjeg Vlada nije odgovorila niti na jedan zahtjev. Mišljenja sam da bilateralnom dogovoru mora prethoditi tiha diplomatska inicijativa.


Može li se situacija između Hrvatske i Slovenije smiriti nakon slovenskih izbora? Čini se da bi tamo mogao pobijediti Marjan Šarec, koji je svojedobno imitirao Tuđmana, a danas je izgledni novi premijer Slovenije. No pripada ljevici i mogao bi vam biti blizak...

Mi danas imamo izvrsnu suradnju sa socijaldemokratima iz Slovenije, i s njihovim predsjednikom Dejanom Židanom. Ako dvije socijaldemokratske vlade budu na vlasti u Hrvatskoj i Sloveniji u isto vrijeme, to je garancija da će se riješiti velika većina otvorenih i spornih pitanja između dvije države. A tko bi u Sloveniji mogao pobijediti na sljedećim izborima i tko bi mogao biti premijer, zasad o tome ne želim špekulirati.


Imamo li dvije vanjske politike – predsjedničinu koja je blago pomirljiva prema Rusiji, pa čak i Srbiji, i premijerovu koja je beskompromisno probriselska, pa čak pomalo i protrumpovska, s obzirom na to da Hrvatska, recimo, u UN-u nikad ne glasa kontra američkih poteza, čak i onda kada je očito da su ti potezi krivi.

Činjenica je da imamo potpunu nekoordiniranost hrvatske vanjske politike. Nedavno je predsjednica pozvala Vladimira Putina u Hrvatsku, dok je predsjednik Vlade bio natjeran protjerati jednog ruskog diplomata. Mislim da je taj potez bio ishitren. Uostalom, mnoge europske zemlje nisu povukle taj potez. Naravno da svi moraju znati da smo mi dio Europske unije, ne možemo voditi samostalnu politiku. Činjenica je i da Hrvatska ima partnerstvo sa SAD-om i unutar NATO-a i ja se zalažem da to partnerstvo ostane. Ali isto tako, Hrvatska bi trebala imati dobre odnose i s Rusijom. Hrvatska je ekonomski mala, slaba i ranjiva zemlja koja sebi ne može dopustiti ovako ishitrene odluke u vanjskoj politici. Hrvatska vodi dvije različite vanjske politike, što se vidjelo, ne samo po protjerivanju diplomata, nego i po dolasku Aleksandra Vučića u Hrvatsku.

Koliko se sjećam, izjašnjavali ste da ste vjernik. No smeta li vam uplitanje Crkve u političke procese, kao i angažman prokatoličkih udruga oko procesa, kao što je bila ratifikacija Istanbulske konvencije?

Hrvatska je po Ustavu sekularna država i Crkva se ne bi smjela uplitati nikako u političke procese, to mi smeta. Treba jasno razgraničiti vjeru od politike. Najbolji primjer uplitanja Crkve u političke procese bio je u slučaju ratifikacije Istanbulske konvencije. 


Vjerujete li u ovu zemlju? Mnogi drže da imamo predivnu zemlju, ali da smo besperspektivan narod?

Prije nekoliko dana imao sam priliku razgovarati s jednim uglednim američkim profesorom koji mi je rekao da je imao priliku upoznati puno ljudi iz cijelog svijeta, pa i dosta naših ljudi, za koje kaže da su jedni od najboljih i najkvalitetnijih radnika i stručnjaka, i smatra da su ljudi iz Hrvatske iznimno kreativni i pametni. I da zapravo ne može vjerovati kako je Hrvatska tako neuspješna, a naši ljudi svugdje u svijetu uživaju ugled i poštovanje. Ako bolje pogledamo naše uspjehe u znanosti, u kulturi, ne manje važno u sportu, vidimo da Hrvatska ima ogroman potencijal, ali zašto to u Hrvatskoj nije tako? Zašto ljudi danas u Hrvatskoj ne mogu uspjeti? Zašto odlaze? Puno je otvorenih pitanja, a očito je premalo odgovora. To je samo dokaz da kao društvo možemo biti uspješni. Hrvatska može i mora bolje, s obzirom na potencijal kakav imamo u ljudima. Vjerujem u ovu zemlju i zalagat ću se za to da SDP-ove politike ljude stave u prvi plan i na prvo mjesto. Bez razlike i bez iznimke.