Kad bi svi halubajski zvončari, prozvani kraljevima karnevala Riječkog zaleđa, izašli na ulice i krenuli u trodnevni pohod po okolnim selima, brojni bi se iznenadili hordom jer Općina u kojoj žive ima više stanovnika od čak 76% gradova u Republici Hrvatskoj! Radi se o Viškovu, mjestu koje već 30 godina nosi status Općine, a koja sa svojih 16.084 stanovnika ima više ljudi od 97 hrvatskih gradova, čime ''šiša'' čak i one zvučnije poput Makarske, Jastrebarskog, Rovinja i Zaboka.
Inače, ova općina koja se smjestila iznad Rijeke, grada kojeg ipak ne prestiže po brojnosti, još je i prema Popisu iz 2011. bila najmnogoljudnija sa svojih 14.415 stanovnika. Tada je imala oko tek 4 tisuće stanovnika manje od 30. najvećeg grada - Svete Nedjelje. Kada bismo još malo o brojkama, Viškovo je čak 11,5 puta brojnije od Komiže - viškog grada koji na svojim plećima nosi 1.394 mještana, a tek mu 500-tinjak glava fali da prestigne i Poreč. Pokraj gradova Viškovo bi tako pariralo Dugom Selu, a da je zagrebački kvart, bio bi Podsljeme.
Kako diše Viškovo?
U Viškovu se ne dijele na ''dvije Hrvatske'', ali se zato dijele na - Smokvare i Halubajce. Smokvari su tako u Smokvariji okrenuti prema moru i suncu, dok su Halubajci u Halubju povezani s pastirima, od kojih riječ i potječe. Osim toga, vrijedno je spomenuti kako se ova općina razvijala kako se gradila i cesta koja se inače još spominjala u 16. stoljeću, u vremenima kada je ona bila jedini utabani put između Rijeke, Trsta, Ljubljane te Graza.
A ni ponuda u Viškovu ne kaska za brojkama s Popisa - tamo se mogu naći i konobe i ostarije, kafići, pa čak i noćni klub, a ne nedostaju im ni trgovine, benzinske postaje ni frizeraji. Kad im se odlazi u prirodu, Viškovljani mogu Lončevom Grižom, pješačkom stazom s koje se može vidjeti pogled na dolinu.
POVEZANI ČLANCI:
A što se u Viškovu radilo i gradilo u posljednje vrijeme? Pa, većinom asfaltiralo, popravljalo i saniralo, a općina se može pohvaliti i kako o svojim mještanima brine i kroz tečajeve za trudnice, kao i akcije čišćenja divljih odlagališta otpada. Studente i učenike također nagrađuju stipendijama do 106,05 eura mjesečno, a starijima od 75 godina davani su i poklon bonovi u vrijednosti od 200 kuna. Osim toga, žele imati i svoju poduzetničku zonu koju su ljetos izgradili na samom sjeveru općine, za što načelnica Sanja Udović smatra kako da joj je glavni adut - geoprometni položaj.
- Na temelju Javnog poziva mogu reći da interesa ne nedostaje što znači da ćemo u dogledno vrijeme ovdje imati nove gospodarske subjekte. Samim time, za očekivati je da će novi gospodarski subjekti otvoriti nova radna mjesta, a ja se nadam da će svoje radno mjesto naći i stanovnici Viškova kojima će se na taj način omogućiti da poslovne i životne interese i potencijale ostvare upravo u Viškovu - govorila je ljetos načelnica na otvorenju.
Općina, a ne Grad
Inače, prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, status grada može pripasti svakom mjestu koje ima više od 10.000 stanovnika, a koje predstavlja ''urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu''. Mjesta mogu postati gradovi i po iznimci. O obzirom na to da Viškovo ima osnovnu školu, čak šest vrtića, knjižnicu i turističku zajednicu, zanimalo nas je kako to da ovo mjesto i dalje nema status grada, pogotovo uzimajući u obzir to da je Općina od svog osnutka u stanovništvu porasla za skoro trostruko. Oni nam pak govore kako za time nema potrebe, naglašavajući ono što je njima najvažnije.
- S obzirom na strukturu općine Viškovo sa 7 naselja i prosječnim brojem od 2 300 stanovnika po naselju koja ne predstavljaju ni urbanu, ni gospodarsku ni društvenu cjelinu, smatramo da nema potrebe za promjenom statusa iz općine u grad. Naime, važnije od statusa općine ili grada jest osiguravanje uvjeta da se područje nastavi razvijati i da svakodnevno osigurava uvjete za daljnji društveni i gospodarski razvoj, svakodnevnim podizanjem kvalitete života domicilnog stanovništva i doseljenika, aktivnim planiranjem ukupnog razvoja prostora, aktivnim ulaganjem u suvremenu prometnu, komunalnu i društvenu infrastrukturu te zaštitu i očuvanje okoliša, s ciljem da ta sredina bude demografski, gospodarski i turistički razvijena, ugodna i poželjna za rad i život njenih mještana - poručili su nam.
>> VIDEO U Zagrebu osvanuo nesvakidašnji prometni znak: Posebno će se svidjeti macama
Ima i tri smetlišta, uključujući i crnu jamu u koju se 50 godina odlagao industrijski otpad.