I oporba i vladajući pozdravili su dogovor ministra Miljenića i Viviane Reding oko "lex Perković", iako većina misli da je čitavo inaćenje sa spornim datumom bilo sasvim nepotrebno jer će Hrvatska sada teško skinuti stigmu nevjerodostojne zemlje. SDP-ova Dragica Zgrebec kaže da je taj dogovor očekivan nakon intezinvnih razgovora s Europskom komisijom i Viviane Reding.
- Dobili smo mogućnost da i u tom intervalu do eventualne konačne primjene zakona možemo pokrenuti i promjene Ustava jer je to zapravo najveća prepreka za izručenje dijela ljudi za koje će se tražiti europski uhidbeni nalog jer su jednim djelom ta djela otišla u zastaru – kazala je Zgrebec, a na pitanje novinara je li sve ovo "natezanje" s EK uopće trebalo Hrvatskoj, odgovorila je da jeste.
- Mislim da je trebalo, jer se pokazalo da o nekim stvarima treba pregovarati da bismo postigli ono što želimo, a to je da svi građani zemalja EU budu u ravnopravnom položaju. Postigli smo s ovim pregovorima da ćemo riješiti i onaj dio koji se odnosi na uhidbeni nalog po kojem po postojećem zakonu ne bi mogli reagirati, a to je da ćemo riješiti za teška kaznena djela, teška ubojstva problem zastare kroz promjenu Ustava – objasnila je Zgrebec.
Ovo nije kompromis
HDZ-ov Gordan Jandroković zadovoljan je što će zbog postignutog dogovora Hrvatska izbjeći sankcije.
- Nadamo se da će u Vladi biti dovoljno mudrosti da nas više ne dovede u ovakvu situaciju u kakvoj smo bili, dakle da Hrvatska ne bude financijski kažnjena. Ovo nije kompromis. Ovo je jedan ustupak, dobra volja od strane EK kojom je pružena ustvari još jednom ruka Hrvatskoj da izađe iz situacije koja je bila potpuno nepotrebna, štetna i utjecala je na ugled i vjerodostojnost Hrvatske – komentirao je Jandroković.
HNS-ov Goran Beus Richembergh također je pozdravio postignuti dogovor s Europskom komisijom, no i dodao da je Hrvatska mogla i bez ove "političke štete". Osvrnuo se i na činjenicu da je HNS na koncu ipak pristao na izmjene Ustava, iako im se u početku protivio.
- Pristali smo, ali pod drugim uvijetima. Kao što znate prvotna inicijativa je bila da se sankcioniraju samo takozvana teška ubojstva s političkim predumišljajem, a kako ne postoji u kaznenom zakonodavstvu definicija što bi to točno bilo, a i mi slimo da bi pravednije bilo obuhvatiti ukinućem zastare sva teška ubojstva, dakle svi teški ubojice moraju pod jednakom okolnostima doći u ruke pravde, onda je to sad jedna nova situacije. Neovisno imali li to veze jedno s drugim mi bismo puno više htjeli, da je cijela ova situacija bila brža i da se priča oko Lex perkovića raspretljala i ranije – kazao je Beus Richembergh. Na pitanje novinara misli li da je sve ovo s "lex Perković" bilo nepotrebno i jesmo li išta postigli s donošenjem tog zakona, odgovorio je:
- Definitivno smo mogli to i ranije riješiti. Kao što znate za takve dogovore treba vremena, a mi smo strpljivi. Nemojte zaboraviti da izmjene tog zakona sadrže 80-tak članaka i da je izmjena koju je Sabor utvrdio nekoliko dana prije ulaska u EU obuhvatila sve one izmjene koje smo bili dužni izvršiti jer su u međuvremenu elementi europske pravne stečevine bili promijenjeni u odnosu na zakon iz 2010. godine. Ova priča "Lex Perković" je jedan od članaka. Nije dobro govoriti da je promjena tog zakona bila nepotrebna, itekako je bila potrebna ali taj dodatak nije bio potreban – zaključio je HNS-ovac.
Tri mjeseca su izgubljena
Jadranka Kosor sretna je što neće biti sankcija za Hrvatsku, no nije zadovoljna što se i dalje ne zna točno kada će izmjene "lex Perković" stupiti na snagu.
- Znači ove nove izmjene kojim se uklanja očito to vremensko ograničenje, to bismo mi u Parlamentu morali znati, ali dobro. U svakom slučaju tri mjeseca su izgubljena. Gdje smo bili nigdje, što smo radili – baš ništa, osim što smo se dodatno dobro međusobno posvađali i pooptuživali. Rezultati naravno nikakvi. Vratili smo se zapravo na početnu poziciju gdje smo bili 2010. kad smo izmjenili Ustav i donijeli zakon. Izgubljeno vrijeme, rezultati nikavi, osim što će ovo bez obzira što se radilo o kompromisu i dogovoru, ostaviti posljedice. Dakle sumnjičavost zbog činjenice da je Hrvatska promijenila neka pravila na koja se sama obvezala neposredno prije nego je postala članica i to trajno ostavlja dojam o tome kako smo se kao suverena država i 28 članica ponašali nije dobar. To se ne može samo tako gumicom izbrisati, ali zadovoljna sam što očito ipak izlazimo iz krize i što nam se mač sankcija miče iznad glave – tvrdi Kosor.
Laburist Branko Vukšić kazao je da je sada svima jasno zašto jučer premijer Milanović nije o "lex Perković" više govorio u Saboru.
Vjerojatno zato da ne uprska ovaj dogovor. Vjerojatno je to, koliko smo čuli, s gospodinom Barosom prije bilo dogovoreno s tim da još Barroso i Reding jučer nisu uglavili ono što je danas uglavljeno. Tri mjeseca smo potrošili bespotrebno. Trebalo je sjesti prije nego smo donijeli zakon, dogovoriti se i tek onda donijeti zakon. Potrošili smo četiri mjeseca koje su pojeli skakavci i gospodin Milanović je napravio veliku štetu jer nakon ovoga, kada ćemo poslovati s Njemačkom, Njemci će reći trebamo vidjeti hoće li nas prevariti, lažu li Hrvati, laže li premijer, bez obzira bio to Milanović ili tko drugi. Mislim da bi se gospodin Milanović nakon ovoga trebao ispričati hrvatskoj javnosti, a i onima koje je povukao za nos, jer smo ispali zemlja koja radi ne fer, zemlja koja jedno obećava i drugo radi. I ovo je bilo, koliko sam čuo, a vjerojatno i vi novinari čuli, dogovor i gospodina Josipovića i još nekih ljudi koji su izlobirali da ne ostave gospodina Milanovića na cjedilu i zato vam je datum 1. siječnja 2014. Po meni bi to trebalo biti odmah, danom objave u Narodnim novinama – vjeruje Vukšić. Njegova stranka, dodao je, još nije donijela konačni stav o najavljenim izmjenama Ustava.
- Laburisti su rekli da nisu za promjenu Ustava samo zbog dnevno-političkih pitanja. Međutim tu su i ustavni stručnjaci neusuglašeni, neki tvrde da treba mijenjati Ustav neki da ne. Mi ćemo donijeti svoj stav. Moj stav je da Ustav nije sveto pismo, V. Britanija ga nema pa funkcionira, mi imamo pa ne funkcioniramo kao država. Može se promijeniti Ustav ako ćemo stvarno postupati po tome, ali vidi se da ustavna odredba da pretvorbeni kriminal ne zastarjeva nije donijela ništa i da ni jedan proces nije pokrenut. Bojim se prema tome, da neće ni nakon toga, osim ako će biti zemlje poput Njemačke i tražiti da se procesuiraju politički zločini – objasnio je Vukšić te dodao da ne može premijer računati na podršku laburista jer oni "ne podržavaju Vladu niti gospodina Milanovića".
- Ja ne mogu govoriti u ime kluba i svojih kolega za što će se oni zalagati. Ja nemam nikakve dvojbe i nisam protiv promjene Ustava jer bih time štitio one koji su počinili teške zločine. Ne mislim da je hrvatski Ustav i zakonodavstvo Sveto pismo. Stav laburista znat će se sutra poslije Predsjedništva stranke – rekao je Vukšić.
>> Miljenić: Promijenjeni lex Perković najkasnije do 1. siječnja 2014.!