Ovo nije nikakav proračun zaokreta. Čekali smo bolne rezove, no sad vidimo da ih u najavi nema

O Vladinim smjernicama i smjeru proračunske politike razgovarali smo s Marijanom Puljak, čelnicom inicijative Pametno koja se u predizbornoj kampanji borila za reforme i racionalizaciju državne potrošnje u smjeru poticanja gospodarstva.

Je li ovo proračun zaokreta ili proračun kontinuiteta?

Smjernice pokazuju da ovo nije nikakav zaokret, već proračun kontinuiteta. Čekali smo bolne rezove, no sad vidimo da ih u najavi nema. Vlada je svjesna da joj momentalna situacija u kojoj se nalazi punjenje proračuna i pozitivan ekonomski rast dozvoljava neko vrijeme za odgodu rezova.

Rast poreznih prihoda očekuje se na potrošnji građana. Jesu li spremni za povratak na tržište?

U proteklom su razdoblju građani odlučili povećati svoju potrošnju. Drugo je pitanje zbog čega su se na to odlučili. Jedan je od razloga preduga recesija, a igrati ulogu mogli su i razni poticaji kao što su stručno osposobljavanje, financiranje iz fondova EU, subvencioniranje kupnje bijele tehnike.

Mislite li da je Vlada odustala od reformi ili da ih priprema za iduću godinu?

Velikih reformi i rezova ove godine sasvim sigurno neće biti. Čini se da ih je Vlada prebacila za iduće razdoblje, no uz ovako nestabilnu Vladu, dugotrajan proces odlučivanja, pragmatizam i borbu za ostanak na vlasti svih zainteresiranih strana u ovoj koaliciji pitanje je što će biti do sljedeće godine.

Vlada optimistično najavljuje relativno visoke stope rasta BDP-a i mali deficit proračuna. Vjerujete li da će se zaustaviti rast javnog duga?

Zbog prvih koraka ove Vlade i tema kojima su se bavili izražavamo sumnju u njihove namjere. Između želja i rezultata dug je put. Bolje imati uporan i kontinuiran rast u dugom vremenskom razdoblju bez obećanja velikih skokova jer, kad je ekonomski rast kontinuiran, vraća se povjerenje i očekivanja investitora i građana.

Najavljuje se prodaja HAC-ONC-a i državnih nekretnina. Trebamo li prodavati imovinu da bismo zakrpali proračun?

Mi smo u svom programu vrlo jasno objasnili kako bismo rješavali pitanje upravljanja javnim poduzećima. Jedno od rješenja oblik je parcijalnog IPO-a, gdje država zadržava većinsko vlasništvo nad svakim javnim dobrom (cestama, vodoopskrbom, kanalizacijama, telekomunikacijskim i električnim mrežama, naftovodima, itd.), a ostatak dionica nudi s pravom prvokupa građanima Hrvatske i određenim socijalnim skupinama. Tako bi se osiguralo da temeljna javna dobra zauvijek ostanu u domaćem vlasništvu, a da istovremeno dobijemo kvalitetnu uslugu po prihvatljivim cijenama. U parcijalni IPO išlo bi se nakon profesionalizacije, depolitizacije i restrukturiranja poduzeća koja upravljaju javnim dobrom. Također smo jasno rekli da se treba ukinuti praksa kojom se javna poduzeća obvezuju uplatiti dio ili cjelokupnu dobit u državni proračun s ciljem krpanja proračuna jer se tako ugrožava investicijski ciklus i likvidnost javnih poduzeća. 

>> Marijana Puljak: Još ćete čuti za stranku Pametno, nismo tu zbog jednih izbora

>> Kopiranje dijelova našeg programa, naših reformi, bez potrebnih znanja, neće ići