Nelikvidnost smanjena na 35,5 milijardi kuna, plaćene dospjele, a neizvršene obveze u iznosu od 2,5 milijardi te smanjen broj radnika kojima nisu isplaćivane plaće sa 205.000 na 70.000 kuna, neki su od uspjeha kojima se u prvom godišnjem izvješću Vlade pohvalio premijer Zoran Milanović. Kao da čita bilten HNB-a ili statističkog zavoda, sipao je premijer brojke o državnim dugovima, deficitu, industrijskoj proizvodnji... ne propuštajući svako malo istaknuti da su za loše stanje u Hrvatskoj najvećim dijelom krive prethodne HDZ-ove vlade.
No, poslao je i neke razumljive poruke poput one radnicima da "...neki zahtjevi za povećanje ili zadržavanje materijalnih prava jednostavno nisu realni". Milanovićev su nastup obilježila i dva incidenta kojima je, prosvjedovala je oporba, ponovno pokazao nepoštovanje Sabora. Najprije nije želio prekinuti govor nakon što ga je predsjednik Sabora Josip Leko upozorio da mu je vrijeme isteklo, a zatim je, nakon što su raspravljali klubovi laburista i HDZ-a, napustio sabornicu. No, u završnom obraćanju premijer se ispričao što ga neko vrijeme nije bilo u sabornici rekavši kako je bila riječ o "nekim važnim stvarima". Oporbi je zamjerio što nije čuo nijedan savjet kako poboljšati stanje. Završno je pročitao posljednje monitoring izvješće Europske komisije od 26. ožujka 2012. u kojem Komisija hvali napredak u implementaciji ćirilice u Vukovaru.
– To je to, hvala i doviđenja – završio je Milanović.
Četiri ključna Vladina poteza za rast
1. Smanjenje povlaštenih mirovina
Akademici, njih 155, šestotinjak bivših zastupnika i saborskih dužnosnika te branitelji čija je mirovina veća od prosječne plaće – oko 5500 kuna – ostat će bez dijela svoje mirovine. Premijer jučer nije rekao koliko će rezati, a neslužbeno se govori o 10 posto. Potez neće imati veći fiskalni učinak, već samo psihološki i priprema je za druge rezove.
2. Izdvajanje djelatnosti iz proračuna
Zdravstveni sustav otišao je najdalje s pripremama za privatizaciju nezdravstvenog osoblja, no ni kod njih nisu donesene odluke. Slijedi izdvajanje pratećih djelatnosti iz obrazovanja, socijale, pravosuđa, ali ni u jednom sustavu nemaju procjenu o broju zaposlenih koje bi preuzeo privatni sektor, kao ni vrijednost uštede koja će se postići.
3. Brza privatizacija i koncesije
Slijedi ubrzana privatizacija "ili koncesioniranje dijela državne imovine" kako bi se u kratkom roku smanjio javni dug pa se izrijekom spominju turistički sektor, Croatia osiguranje, HPB, HŽ-Cargo, ACI i Croatia Airlines. O davanju autocesta u koncesiju Milanović govori kao o mogućnosti – vidjet ćemo, odlučit ćemo.
4. Investicije, novac iz fondova EU
Riječki prometni pravac, obnova pruga, navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta i vodno gospodarstvo spominju se kao ključne javne investicije. Energetika je nestala iz liste prioriteta, a na nju došlo je korištenje europskih fondova. Premijer tvrdi da je administracija već sad spremna iskoristiti 9 milijardi eura do 2020.
>> Milanović propustio šansu da zatraži podršku za oštre rezove