Kada je početkom veljače papa Benedikt XVI. objavio da se zbog starosti i nemoći odriče papinstva, nitko nije slutio kako će šokantan preokret u katoličkoj crkvi ubrzo postati samo jedan u nizu neočekivanih i, dugoročno gledano, značajnih događaja i procesa koji će obilježiti 2013., ali i bitno uvjetovati vrijeme koje dolazi.
Papa reformator i zviždač Snowden
Svojevoljno napuštanje Svete stolice nije se dogodilo već 600 godina i drugi je takav slučaj zabilježen u vatikanskoj povijesti. Konklave u ožujku ponovo su donijele šok, no pokazalo se pozitivan. Na iznenađenje vjernika i dežurnih prognostičara, za papu je izabran argentinski kardinal Jorge Mario Bergoglio. Svećenik iz naroda postao je prvi isusovac i prvi lationamerikanac na čelu katoličke crkve. Ali i prvi papa koji je nakon 1100 godina uzeo novo ime - Franjo. U devet mjeseci vladavine zasluženo je ''zaradio'' pridjev reformatora. Skromni papa u Crkvu nastoji vratiti temeljne i primarne vrijednosti - skromnost, služenje drugima i odmak od materijalnih vrijednosti. Odbacivanjem skupe odjeće, zamjenom zlatnog križa željeznim, neposrednom pomoći potrebitim i ugroženima te oštrim napadom kapitalističkog sistema ukazao je na novi pravac koji u Crkvu kao instituciju vraća povjerenje poljuljano nakon skandala s pedofilijom, pronevjerom novca i vatileaksa.
Curenje informacija nije potreslo samo Vatikan već i cijeli svijet. Priznanje bivšeg zaposlenika objavještajnih agencija CIA i NSA Edwarda Snowdena o globalnom špijuniranju telekomunikacijskih i interentskih veza od strane SAD-a u lipnju je dovelo do skandala koji je opasno ugrozio i narušio odnose te države sa svijetom. Zahladili su i odnosi između njemačke kancelarke Anegel Merkel i Baracka Obame kada je procurila i informacija o prisluškivanju njenog službenog mobitela. Merkel je od Bijele kuće tražila istragu i izvještaj, a dobila tek blijedu ispriku. Nepopustljiv i čvrst stav uvelike su joj pomogli u osvajanju trećeg uzastopnog kancelarskog mandata.
Edward Snowden bio je prislijen pobjeći iz domovine. Utočište je pronašao u Moskvi no budućnost mu je i dalje neizvjesna.
Putinova nadmoć
Pružanje pomoći zviždaču Snowdenu jedan je u nizu mudrih političkih poteza kojima je ruski predsjednik Vladimir Putin demonstrirao kako 2012. nije bez razloga proglašen najutjecajnijim svjetskim liderom. Osim što je uvjerio Baracka Obamu da odustane od vojne intervencije u Sriji, ohladio je i strasti u sukobu SAD-a s Irakom. Pred kraj godine amnestirao je oko 10.000 političkih zatvorenika, uključujući članice punk skupine Pussy Riots te bivšeg naftnog tajkuna Mihaila Hodorkovskog. Iako je puštanje na slobodu oštrih kritičara njegova režima samo ''dobar marketinški trik Kremlja'', ubraja se u pozitivne poteze ruskog čelnika koji je zemlji vratio stari sjaj velesile. Ne može se zaobići i povratak Gruzije te nedavno Ukrajine pod okrilje Moskve, što je u Kijevu izazvalo najveći val prosvjeda nakon Narančaste revolucije. Predvođeni svjetskim boksačkim prvakom Vitalijem Kličkom, građani Ukrajine u prosincu su izašli na ulice kako bi iskazali nezadovoljstvo sklopljenog saveza s Kremljom te okretanja leđa Europskoj uniji. Traže odstupanje s vlasti Viktora Janukoviča i prijevremene izbore.
Odlazak predsjednika s vlasti zahtijevali su i građani Turske nakon što je u svibnju mala urbanistička pobuna u parku Gezi u Istambulu i kasnije na trgu Taksim prerasla u antivladine i prodemokratske prosvjede protiv premijera Tayyipa Erdogana. Prosvjedi su ugušeni suzavcima i u krvi, no Erdoganova vlast i dalje je na klimavim nogama. U studenom je zbog optužbi za korupciju smijenio pola svog kabineta, a ''za vratom'' mu je masa nezadovoljnika koja priželjkuje konačni slom njegove vladavine.
Rušenje s vlasti doživio je u Egiptu demokratski izabrani islamistički predsjednik i vođa Muslimanskog brastva Muhamed Mursi. Početkom srpnja svrgnula ga je vojska što je s odobravanjem dočekao veliki broj građana. Uslijedili su prosvjedi islamista i novi val nasilja te polariziranja egipatskog društva. I oni su ugušeni u krvi 14. kolovoza nakon čega je u Kairu najavljen novi pokušaj instaliranja demokratske vladavine.
Smirivanje tenzija na Bliskom i pojačanje na Dalekom istoku
Bliski istok treću godinu zaredom obilježio je i sukob u Siriji koji je eskalirao nakon smrtonosnog napada kemijskim oružjem izvršenog u kolovozu u predgrađu Damaska. Više od 1000 civila izgubilo je život, a međusobne optužbe pobunjenika i snaga Bashara al-Assada za izvršenje ratnog zločina umalo su dovele do međunarodne vojne intervencije u Siriji. Strasti je smirio Putin koji je u pregovorima SAD uvjerio da odustane od akcije dok je al-Assad obećao odreći se kemijskog arsenala.
SAD je okončao i napete odnose s Iranom, a zaokret je uslijedio nakon odlaska Mahmuda Ahmadinedžada s vlasti. Naslijedio ga je Hasan Rohani koji je nakon 33 godine obnovio prekinute diplomatske odnose s Bijelom kućom i u studenom pristao staviti dio iranskog nuklearnog programa pod nadzor stranih sila čime je izbjegnut potencijalni sukob s Izraelom.
Na Dalekom istoku dalekosežne promjene. Kinezi su poslije 10 godina dočekali promjenu na vrhu komunističke partije. Za predsjednika je izabran Xi Jinping. Obećao je kinesku renesansu i gospodaske reforme, ali je savezništvom sa Sjevernom Korejom i teritorijalmom bitkom oko otočja Diaoyu s Japanom, pooštrio odnose sa Obaminom administracijom.
Odlazak velikana
2013. pamtit će se i po smrti najznačajnije britanske premijerke nakon Drugog svjetskog rata - ''željezne lady'' Margaret Thatcher. Konzervativna liderica od Britanije je 80-ih godina napravila velesilu, pobjedila u sukobu za Falklandske otoke, privatizirala državne tvrtke te se žestoko sukobila s radnicima i brutalno ugušila pobunu rudara. Poštovana, ali omražena, žena koja nikoga nije ostavljala ravnodušnim umrla je u 87. godini od moždanog udara. Pokopana je uz vojne počasti u Londonu.
U Venezueli je nakon teške bolesti u ožujku umro Hugo Chavez (58). Kontroverznog revolucionara i miljenika siromašnih naslijedio je, po njegovoj volji, Nicolas Maduro.
Nakon teške bolesti preminuo je prvi crni južnoafrički predsjednik i dobitnik Nobelove nagrade za mir Nelson Mandela. Bivši politički zatvorenik i ikona borbe protiv aparthejda svijet je napustio u 95. godini početkom prosinca. Na višednevnoj komemoraciji prisustvovali su lideri iz svih zemalja svijeta.
Bombaški napad, kometi i razorni tajfun
Iako je proteklih 12 mjeseci Irak potresao najveći broj bombaških napada od 2008. godine, svjetsku javnost sablaznile su eksplozije bombi na Bostonskom maratonu u travnju. Izvršili su ih čečenska braća Džohar i Tamerlan Carnajev koji su usmrtili troje, a ranili više od 260 osoba. Tamerlana je ubila policija dok je Džohar ranjen i uhićen te podvrgnut suđenju.
Pad i eksplozija meteora teškog deset tona sredinom veljače šokirali su stanovnike ruske regije Čeljabinsk. Vatrena kugla na nebu je ostavila golemi bijeli trag, a na tlu izazvala golemu štetu koja je prouzročila ozljeđivanje više od 1200 ljudi.
U urušavanju ilegalne poslovne osmerokatnice Rina Plaza u Bangladešu u travnju je smrtno stradalo više od 1100 ljudi, a najveću katastrofu ove je godine izazvao razorni tajfun Haiyan. On je početkom studenoga opustošio Filipine i dio Vijetnama. Vjetrovi koji su pouhali preko 300 kilometara na sat ubili su oko 10.000 ljudi i ozlijedili tisuće. Oko 800.000 osoba ostalo je bez domova ili bilo prisiljeno napustiti svoja prebivališta. Uslijedila je humanitarna katastrofa, a regija se i dalje bori s posljedicama kataklizme koja je tu otočnu državu dovela do potpunog kolapsa.