Ovo su neki od scenarija za kraj rata u Ukrajini: Putin mora ići na sve ili ništa

Opasno je planirati rat velikih razmjera i pokušati predvidjeti kako će takvi događaji završiti. Sve se češće pojavljuju potencijalni scenariji o tome kako bi se rat u Ukrajini mogao privesti kraju. Rusija je tražila brzu i odlučnu pobjedu u Ukrajini, očekujući da će zadati žestoki udarac ukrajinskom vodstvu. No, to se nije dogodilo, piše Euronews. 

Rusija je 24. veljače krenula s oko 190.000 vojnika u opću ofenzivu na gotovo cijelu Ukrajinu. Sredinom travnja, do trenutka kada je Rusija pokrenula novu fazu ovog rata usredotočivši se na istočnu i južnu Ukrajinu, ove goleme ruske snage već su bile iscrpljene u znatnoj mjeri. Rusija je brzo restrukturirala snage povučene iz sjeverne Ukrajine spojivši jedinice kako bi nastavila sa "specijalnom operacijom". Ruska vojska također nastoji regrutirati i strane borce. 

Putin će se vrlo brzo suočiti s izborom: ili će krenuti u ružan i dug iscrpljujući rat ili će udvostručiti nastojanja u svojoj ofenzivi, preuzimajući više rizika kako bi spasio svoj rat.

Kakvi su scenariji mogući u vezi sa završetkom rata u Ukrajini, nije još sasvim jasno. No, ovdje su navedeni neki od njih.

Putin udvostručuje snage i "pobjeđuje"

Moskva provodi "specijalnu operaciju", a ne rat, a to ima vrlo konkretnu implikaciju. Rusija bi u ratu mogla pozvati ročnike i pričuvnike i potpuno mobilizirati vojsku. U sklopu “specijalne operacije” ofenziva je ograničena na djelatne i ugovorne vojnike. Međutim, Ukrajina je u punom ratnom stanju, mobilizira aktivne vojnike, pričuvnike i teritorijalne jedinice. Kijevu ne nedostaje muškaraca i žena spremnih boriti se za obranu zemlje.

Kako bi se tome suprotstavio, Putin ima jednu očitu opciju: službeno objaviti rat. Nagađalo se o tome hoće li Putin službeno objaviti rat već 9. svibnja tijekom "Dana pobjede", što se nije dogodilo. No ta se mogućnost i dalje ne treba isključiti. Takva objava pomogla bi mu da zaustavi gubitke i pošalje dodatna pojačanja. Tada bi Moskva mogla povećati svoje ciljeve.

Putin udvostručuje snage i pregovara

Uz prednost na bojnom polju, jače snage Putinu bi mogle omogućiti da stekne bolji položaj da u budućim pregovorima dobije dobre uvjete za Rusiju – da Кrim, Donbas i veći dio južne Ukrajine ostanu pod ruskom kontrolom, a da Ukrajina ostane "neutralna“. Najava potpune mobilizacije mogla bi Moskvi pomoći da osigura sve što joj je potrebno nakon neuspjelog početka invazije.

To također može objasniti zašto je Rusija odlučila uzburkati situaciju u obližnjoj Moldaviji, podižući strah od moguće intervencije koja bi se svakom racionalnom promatraču činila pogubnom. Stalna prijetnja nuklearnim oružjem također je način za poboljšanje pregovaračke moći Rusije. U ovom scenariju čini se da je Putin voljan uložiti sve da bi prisilio Kijev i njegove saveznike da se nagode. To je ono što su neki analitičari i vlade mnogih zemalja mislili da Putin čini prije nego što je izvršio invaziju 24. veljače, no očito nisu bili u pravu.

Putin udvostručuje snage i gubi 

Postoji razlog zašto Putin nije krenuo u rat punog razmjera, osim činjenice da je očito pogrešno procijenio koliki će biti otpor nakon invazije na Ukrajinu. Potpuna mobilizacija eksponencijalno podiže njegovu vlastitu izloženost u zemlji. Ograničavanje operacije na Donbas nakon proglašenja potpune mobilizacije činit će se kao premali uspjeh, pogotovo ako se šteta koja je povezana s njom mjeri u desecima tisuća mrtvih ruskih vojnika.

Da stvar bude gora, šanse da bi potpuna mobilizacija preokrenula tijek rata zapravo nisu tako velike. Prvo, potpuna mobilizacija ne događa se preko noći. Rusiji će možda trebati tjedni, ako ne i mjeseci da mobilizaciju podigne u punu ratnu spremu. Drugo, ruski rezervisti i ročnici nisu baš spremni za ono što ih čeka u Ukrajini.

Rusija pretvara rat u "zamrznuti" sukob

Za Putina postoji "razboritiji" način djelovanja, za koji se misli da je vjerojatniji od udvostručenja snaga s obzirom na rizike koji su uključeni. Umjesto eskalacije kopnenog rata, Rusija bi mogla pokušati jednostavno zatvoriti teritorij koji je već osigurala. Ukrajina se bori na vlastitom teritoriju, što je vojna prednost. Ali to također znači da njezino gospodarstvo trpi znatno veću štetu od ruskog, unatoč teškim sankcijama usmjerenima na Moskvu. Svjetska banka nedavno je predvidjela da će se ukrajinski BDP smanjiti za 45%, a rusko gospodarstvo prema najvišoj procjeni smanjiti za 15%.

Ovo ne bi bio prvi put da Rusija primjenjuje takvu strategiju “iscrpljivanja” i pretvara aktivni sukob u zamrznuti zbog nedostatka boljeg rješenja. Zamrznuti sukob ima jednu ključnu prednost za Rusiju: ​​mogao bi joj pomoći demobilizirati Zapad. Kako borbe postaju sporadične, pozornost medija može se preusmjeriti na druge krize, kao što je bio slučaj sa Sirijom i Ukrajinom nakon 2014. 

Ukrajina pobjeđuje

U modernom ratovanju pobjeda je nedostižan koncept, a to Moskva otkriva u Ukrajini. Ali kada se branite od invazije, pojam "pobjede" relativno je jednostavan: protjerivanje osvajača konačni je cilj. Troškovi mogu biti vrlo visoki, a u mnogočemu bi ovo bila Pirova pobjeda s obzirom na razmjer štete nanesene zemlji i ratne zločine koje su počinile snage koje vrše invaziju. Ukrajinska bi pobjeda vjerojatno uslijedila zbog iscrpljivanja ruskih snaga, bilo zbog iscrpljujućih ofenziva bilo zbog potrebe za održavanjem kontrole na sve većim područjima. 

Prijeđe li na potpunu mobilizaciju, Rusija će se naći u situaciji da ne može dovoljno brzo popuniti snage da bi dalje napredovala. Također je malo vjerojatno da će Kijev nakon “zamrznutog sukoba” koji traje od 2014. biti spreman ponovno krenuti tim putem, osobito ako Rusija zadrži kontrolu nad važnim dijelovima svoga teritorija i nastavi učinkovito nametati pomorsku blokadu.

Analiza Euronewsa pisana je 9. svibnja. Dodajmo ovome i dvije ključne stvari koje su se u međuvremenu dogodile. 

Finska i Švedska podnijele zahtjev za ulazak u NATO

Finska i Švedska službeno su podnijele zahtjeve za pridruživanje NATO-u u srijedu, pokrenuvši proces pristupanja, za koji se očekuje da će trajati samo nekoliko tjedana. I Švedska i Finska bile su neutralne tijekom hladnog rata, a njihova odluka o pridruživanju NATO-u potaknuta ruskom invazijom na Ukrajinu jedna je od najznačajnijih promjena u europskom sigurnosnom poretku u više desetljeća.

Ta odluka odražava veliku promjenu javnog mnijenja u nordijskoj regiji od ruske invazije 24. veljače.

"Ovo je povijesni trenutak koji moramo iskoristiti", rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg na kratkoj ceremoniji na kojoj su veleposlanici Finske i Švedske pri NATO-u predali zahtjeve za članstvo svojih zemlja.

Ratifikacija svih 30 savezničkih parlamenata mogla bi potrajati do godinu dana, kažu diplomati.

Turska je posljednjih dana iznenadila svoje saveznike rekavši da je rezervirana prema finskom i švedskom članstvu. Stoltenberg je u srijedu kazao kako misli da se problemi mogu riješiti.

"Odlučni smo raditi na svim pitanjima i donijeti brze zaključke", rekao je Stoltenberg ističući snažnu potporu svih ostalih saveznika.

Mariupolj je prepušten Rusiji

Ukrajinska vojska objavila je u utorak da radi na evakuaciji preostalih vojnika iz njihova posljednjeg uporišta u opkoljenoj luci Mariupolj, prepuštajući kontrolu nad tim gradom Rusiji.  Evakuacija je vjerojatno označila kraj najdulje i najkrvavije bitke u ratu i gorak poraz za Ukrajinu. Grad je u ruševinama nakon ruske opsade tijekom koje je ubijeno više desetaka tisuća ljudi, tvrdi Ukrajina.  Stotine ukrajinskih vojnika i civila tjednima su se skrivale ispod gradske čeličane Azovstal. Više od 260 vojnika, od kojih su neki teško ranjeni, napustilo je postrojenje u ponedjeljak.

Više o ratu u Ukrajini čitajte OVDJE. 

Video: Iscurila još jedna snimka neobičnog ponašanja Putina: Je li mu se zdravlje pogoršalo?

Video: Zajednica poduzetnika i obrtnika