Ovo su tri cilja koja 'socijalna Europa' mora ispuniti do 2030. godine

Premijer Andrej Plenković iskoristio je dvodnevni neformalni sastanak Europskog vijeća u portugalskom Portu, summit posvećen socijalnoj politici u EU, da bi promovirao koncept koji naziva modernim suverenizmom, a koji podrazumijeva ulogu države bez koje tržište ne može dobro funkcionirati jer, pokazalo se u koronakrizi, država je ta koja je čuvala radna mjesta i držala poduzeća aktivnima.

Turizam će potaknuti izlaz iz krize

– Ovaj socijalni summit vrlo je bitan jer dolazi u trenutku kad smo svi, ne samo hrvatska nego i druge vlade u EU, zaokupljeni ključnim pitanjem zaštite radnika. Samo je država mogla iznijeti sve ovo što smo uspjeli napraviti. Unatoč pandemiji, očuvali smo radna mjesta. Dali smo 10 milijardi kuna za naknade radnicima, oslobodili mnoge i poreza i doprinosa… Danas, 2021., imamo više osiguranika nego prije COVID krize 2020., a i više nego 2019., što je najvažnije. Sada prelazimo iz faze čuvanja radnih mjesta u fazu kreiranja radnih mjesta – poručio je premijer Plenković iz Porta. EU i svaka država članica pojedinačno, u sklopu svojih nacionalnih planova oporavka i otpornosti, na početku su velikog iskoraka u zelenoj i digitalnoj tranziciji jer nikad obilniji novac iz proračuna Unije definira postotke kao minimalne ciljeve ulaganja u zelene i digitalne tehnologije, ali na ovom socijalnom summitu lideri EU pokušali su tim ciljevima dodati i jamstvo da će Europa ostati socijalno osjetljiva. “Više nego ikad prije Europa mora biti kontinent socijalne kohezije i napretka. Obnavljamo svoj zavjet da ćemo raditi prema socijalnoj Europi”, kaže se u usvojenoj deklaraciji iz Porta. 

Među ostalim, članovi Europskog vijeća u deklaraciji su pozdravili i ideju da se napredak i blagostanje neke zemlje ne mora nužno mjeriti samo kretanjem njezina bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) nego da treba razvijati i alternativne indikatore za mjerenje gospodarskog, društvenog i napretka u zaštiti okoliša. Lideri su prigrlili, premda nisu učinili pravno obvezujućima za svoje države, tri cilja koja “socijalna Europa” treba ispuniti do 2030.: postići 78-postotnu zaposlenost stanovništva između 20 i 64 godine, zatim najmanje 60-postotno sudjelovanje svih odraslih osoba u profesionalnoj obuci svake godine te smanjiti za 15 milijuna broj ljudi koji žive u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti.

Hrvatska, rekao je Plenković, trenutačno ima 67-postotnu zaposlenost, a prema Nacionalnoj razvojnoj strategiji, to planira dići na 76 posto, dva postotna boda manje od ovog europskog cilja, ali, prema Plenkoviću: “Na dobrom smo tragu.” S obzirom na to da im je globalna pandemija prorijedila fizičke summite i smanjila broj prilika da se sretnu i razgovaraju uživo umjesto putem računala, lideri su iskoristili okupljanje u Portu i za razgovor o drugim temama koje se ne tiču nužno socijalne politike, nego općenito izlaska iz pandemije.

Predsjednica EK Ursula von der Leyen rekla je da su završeni pregovori s Pfizerom o sklapanju ugovora o kupnji još 1,8 milijardi doza BioNTechova cjepiva, koje će EU koristiti do 2023. za docjepljivanje, cijepljenje mlađih od 18 godina i za cijepljenje protiv mogućih novih sojeva virusa. Austrijski kancelar Sebastian Kurz izjavio je da je “iznimno optimističan” oko toga da će pandemija uskoro biti pobijeđena. Vjeruje da će turizam, koji će se oporaviti nakon uvođenja digitalnih zelenih potvrda za putovanja, biti motor koji će pokrenuti gospodarski oporavak.

‘Neka SAD dopusti izvoz cjepiva’

Sinoć su europski lideri razmijenili mišljenja o tome kako bi se EU trebao postaviti prema zaokretu u američkoj politici koja se tiče proizvodnje cjepiva protiv COVID-19: administracija predsjednika Joea Bidena, naime, najavila je da će u WTO-u podržati ideju privremenog skidanja patentne zaštite s cjepiva protiv COVID-19 kako bi se omogućilo što većem broju farmaceutskih laboratorija, posebno u zemljama u razvoju, da slobodnim kopiranjem proizvedu što više doza cjepiva. Njemačka se usprotivila takvoj ideji, neke države, poput Španjolske, dočekale su je s odobravanjem, premijer Plenković u izjavi novinarima rekao je da je “u načelu to vrlo dobra i pozitivna ideja jer će omogućiti brže procjepljivanje svih ljudi” u svijetu, no francuski predsjednik Emmanuel Macron bio je oštro protiv:

– Danas Anglosaksonci blokiraju puno tih sastojaka i cjepiva – rekao je Macron, zamjerajući SAD-u na formalnoj i Velikoj Britaniji na neformalnoj zabrani izvoza cjepiva protiv COVID-19 sa svojih teritorija, što je politika suprotna od one koju ima EU, najveći izvoznik cjepiva po svijetu. Nijemci su također na tom stavu da Amerika može pomoći svijetu dopuštanjem izvoza, a ne zalaganjem za privremenu suspenziju intelektualnog vlasništva nad patentima. – Možete dati intelektualno vlasništvo laboratorijima, koji svejedno neće znati kako proizvesti to cjepivo – dodao je Macron.