Blokirani građani stjecajem desetljetnih recesijskih okolnosti sve su moćnija politička grupacija. Prema Fini, 31. svibnja bilo ih je 329.725 (bez obitelji) s dugom od 42,41 milijarde kuna. Riječ je o stabilnoj skupini jer ih je 81,6 posto blokirano dulje od godine.
Dugo su bili marginalizirani, ali su s vremenom postali sila koja je aktiviste pretvorila u političke čimbenike i dionike (Živi zid, pa i “švicarac” Goran Aleksić) te nametnula svoje probleme kao ne samo neizostavnu već i jednu od glavnih tema svih predizbornih kampanja posljednje dvije ili tri godine, te nedvojbeno i s utjecajem na izborne rezultate.
Svojevrsni vrhunac Blokirani su doživjeli nedavno kad su u Uredu predsjednice države moderirali okrugli stol “Živjeti u Hrvatskoj i biti blokiran” koji je okupio tridesetak ministara, zastupnika, pravnika i ekonomista, stručnjaka koji imaju što reći na temu ovrha, a s kojeg je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović uputila apel predsjedniku Vlade da se uzmu u obzir zaključci s toga skupa. Posljedica te inicijative jest da su vladajući prihvatili prijedlog Mostovih izmjena Ovršnog zakona koje su dopunili amandmanima uvažavajući neke primjedbe, ali svakako i najava premijera Plenkovića da bi se na jesen trebala oformiti radna skupina za izradu novog Ovršnog zakona.
Do tada primjenjivat će se vatrogasne mjere, od kojih je možda najvažnija ona da će nekretnina biti zaštićena od ovrhe za dug u iznosu do 20.000 kuna jer, prema Fini, oko 181 tisuća građana u blokadi je zbog duga do 25.000 kuna, a njihov dug je “samo” 1,5 milijardi kuna. Prijedlog da se taj iznos poveća na 50.000 kuna obuhvatio bi još 48.142 građanina, s tim da socijalni kriterij uvažava i Vladin amandman po kojem bi za iznose iznad 20.000 kuna sud mogao odbiti ovrhu ako bi se “narušila pravična ravnoteža” između suprotstavljenih interesa.
Upravo bi od te odredbe koristi mogli imati obrtnici koji s propašću obrta, za razliku od tvrtki, postaju blokirani građani.
ovrhe treba ukinuti i zabraniti