Koliko zarađuju odvjetnički uredi koji rade i na ovrhama?

Odvjetništvo je lukrativan posao, oduvijek i svugdje. Za odvjetničke urede koji se u Hrvatskoj bave i ovrhama – iznimno unosan. Deset najvećih po dobiti 2016. uspjelo je zaraditi 53 mil. kn. Nemoguće je razgraničiti koliko je te dobiti ostvareno iz biznisa s ovrhama, no upućeni kažu – pristojan dio kolača.

Iz Finina Registra godišnjih financijskih izvještaja izvukli smo podatke o poslovanju odvjetničkih društava za koje su nam blokirani građani dojavili da su nad njima provodili ovršne postupke i rangirali ih po dobiti za 2016. Izvještaji za 2017. predaju se do 1. travnja. Možda bi još bolji pokazatelj obujma poslovanja bili prihodi, prema kojima bi društva bila drukčije rangirana, no i profit daje prilično realnu sliku.

S 10 mil. kn odskače društvo Žurić i partneri, a jednak su iznos zaradili i godinu prije. Prema informacijama blokiranih, vrlo su aktivni u poslu s ovrhama. Leko&Partneri prikazali su dobit 5,9 mil. kn, malo veću nego 2015., a 5,5 mil. kn imaju i Kallay &Partneri. Po 5 mil. kn zaradili su i Hanžeković & Partneri, Madirazza & Partneri i Porobija&Porobija... Zanimljivo je da čak šest odvjetničkih kuća koje se bave ovrhama ima “na dlaku” isti profit.

Ograničeni “pro bono”

U ovrhama koje provode sudovi odvjetnici po svojoj tarifi naplaćuju trošak sastavljanja ovršnog prijedloga za ovršenika i još jedan za sve sudionike u iznosima od po 250 kn, kao i trošak pribavljanja potvrde o ovršnosti dodatnih 125 kn. Od posla profitira i država, s obzirom na to da se na sve te radnje plaća PDV, no kako je upozorio sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić, nije primijećeno da se za to izdaju i računi. U hranidbenom lancu ispletenom oko 42 mlrd. kn “vrijednih” ovršnih postupaka ta je birokracija višemilijunski biznis. U kojem je slijepa božica pravde stvarno slijepa pred dubinom očaja svojih najslabijih pripadnika društva. Predsjednica Udruge Blokirani Miriam Kervatin proziva Hrvatsku odvjetničku komoru da svojim članovima osigurava zaradu na štetu ustavnog načela socijalne države, kažnjavanjem rada “pro bono”.

– Nigdje osim u Hrvatskoj nema zabrane odvjetničkog rada “pro bono”: Komora kažnjava sve odvjetnike koji bi pomoć blokiranima ponudili jeftinije od monopola koji je, uz podršku političke volje, odredila – kaže Kervatin, navodeći primjer ulaska u drugostupanjski postupak utvrđivanja neovlaštene ovrhe kod kojeg je najjeftinija tarifa 1250 kn, a najveći je iznos koji blokiranoj osobi ostaje na računu nakon ovrhe oko 3900 kn. Kervatin smatra da bi se fokus odvjetnika i javnih bilježnika automatski premjestio na nešto isplativije, samo jednim potezom – jednokratnim zaračunavanjem troškova, a ne ponovnom naplatom za svaku radnju.

Blokiranih odvjetnika 1000

Potpredsjednik Hrvatske odvjetničke komore Mladen Klasić odgovara da je rad “pro bono” strogo reguliran zakonom kako bi se spriječila fiskalna neodgovornost – u prijevodu da stranke ne bi odvjetnicima plaćale na ruke, a posao prikazale kao besplatan.

– Godišnje odradimo 300 tisuća eura vrijednosti sporova pro bono, među kojima su i ovrhe alimentacija – objašnjava Klasić dodajući da im ovrhe malih vrijednosti i nisu neki posebno unosan posao. I sam ih, kaže, radi: naplaćuje se po 75 kn za sastavljanje ovršnog prijedloga u što ulaze i PDV i porez te po ovrsi ostaje od 20 do 30 kn zarade.

– Međutim, ako se stranke upuste u parnični postupak dokazujući da nisu dužne, trošak je veći – priznaje. Primjećuje usput i da su odvjetnici, među kojima je oko 1000 blokiranih, svoje tarife spustili, a javni bilježnici nisu te da na ovrhama najviše “dere” Fina čiji su troškovi enormni.

53 mil. kn ukupno je 10 najvećih ureda koji se bave i ovrhama zaradilo 2016.