FINA preuzela dražbe

Poplava ovrha nad nekretninama: U 5 godina oduzeta 5542 stana

Foto: Slavko Midžor/PIXSELL
Poplava ovrha nad nekretninama: U 5 godina oduzeta 5542 stana
19.03.2015.
u 16:15
Rušili cijenu
 – Prve dražbe rijetko su uspijevale, a često su prodaje bile namještane
Pogledaj originalni članak

Posljednjih pet godina pokrenuto je 126.378 ovrha nad nekretninama, a svaki dvadeset drugi zahtjev okončan je gubitkom stana.

Poplava ovrha nad nekretninama završila je tako što su 5542 dužnika ostala bez stana, a ostali su zahtjevi riješeni nagodbama, obustavama, zastarama ili postupci još traju. Dobrovoljno je ispraznilo i predalo stan 5386 dužnika.

Nova pravila

Ovrhe nad nekretninama od početka ove godine provode se prema novim pravilima, a jedno od njih je i da su javne dražbe oduzete sudovima i prebačene na Finu. Postupci pokrenuti do kraja 2014. završit će se prema starim uvjetima. U Očevidniku ovrha nad nekretninama, koji se nalazi na web-stranici HGK, stoji da je po općinskim sudovima zakazano 530 javnih dražbi kuća i stanova. Većina oglašenih kuća prodaje se za trećinu njihove vrijednosti jer se na prvoj javnoj dražbi, kada se nekretnina ne smije prodati ispod dvije trećine cijene, rijetko pojavljuju kupci. Po novome nijedna nekretnina ne može se prodati ispod četiri petine vrijednosti na prvoj dražbi i tri petine na drugoj. – Ako se ni na jednoj od dvije dražbe ne pojave kupci, cijeli se postupak obustavlja jer vjerovnik ne može istu nekretninu ovršiti dvaput – objašnjava Renata Duka, pomoćnica ministra pravosuđa.

U siječnju i veljači 2015. sudovima je pristiglo 1600 prijedloga za pokretanje ovrha nad nekretninama, a pomoćnica ministra procjenjuje da će se prve javne dražbe po novim uvjetima održati sredinom godine. Umjesto sudskih dražbi uvodi se jedinstvena elektronička javna dražba putem Fine. Vlada je još 2006. pokrenula Očevidnik nekretnina pod ovrhama i zatražila od sudova da preko njega najavljuju javne dražbe. U devet godina kroz Očevidnik je oglašena prodaja 33.000 nekretnina (privatnih i u vlasništvu tvrtki). Nitko nikada nije kontrolirao jesu li svi suci i sudovi dostavljali podatke u Očevidnik HGK niti je u zakonu predviđena sankcija za takav propust. No zato se svako malo pojavljuju pritužbe o namještenim prodajama, a o posljednjem takvom slučaju u prosincu je izvijestila Slobodna Dalmacija. Apartman s pripadajućim dvorištem u Splitu vrijedan milijun kuna prodan je za trećinu cijene jer je samo jedan od petnaestak potencijalnih kupaca bio detaljno upoznat s uvjetima prodaje. Ispostavilo se da su uvjeti prodaje bili istaknuti na nekoj od oglasnih ploča suda i mogao ih je naći samo jako upućen kupac.

Dugotrajno i neizvjesno

Za svaku nekretninu koja se ovršuje Fina će objaviti na stranici Fina.hr poziv na sudjelovanje u javnoj dražbi, a u njemu će biti naznačeno sve o nekretnini, fotografije i vrijeme razgledavanja. Taj će postupak trajati 60 dana, nakon čega kupci imaju deset radnih dana za isticanje cijena. Njihov identitet bit će tajan, ali svota koju ponude javna. Vrijednost nekretnina procjenjivat će ovlašteni sudski vještak ili procjenitelj, a ne Fina ili sud. Sutkinja Tatjana Škorić Radaković s Općinskog suda Opatija, gdje su ovih dana imali javnu dražbu jedne nekretnine, kaže da dosad nisu uputili nijedan zahtjev Fini jer moraju provesti sve radnje predviđene zakonom koje prethode javnoj dražbi. Sutkinja navodi da sud u Opatiji sve podatke o javnim dražbama objavljuje na web-stranici suda te ih dostavlja HGK.

Broj ovrha nad nekretninama posljednjih se godina smanjuje jer je postupak dugotrajan i često neizvjestan pa se vjerovnici radije odlučuju na ovrhe nad novčanim sredstvima. Javne će se dražbe ubuduće provoditi brže, i po većim početnim cijenama, a ako se na bubnju nađe jedina nekretnina u kojoj vlasnik živi, dužnici imaju pravo živjeti u njoj još godinu dana nakon prodaje.

>>Ovrhom joj sjeli na doplatak za njegu bolesnoga djeteta

>>Pokrivanje duga za vodu Holding će tražiti ovrhom

USUSRET VELIKOM KATOLIČKOM BLAGDANU

Simona Mijoković: 'Djed Božićnjak' sotonsko je djelo, a svoju djecu ne darujem na dan Božića

- Moja djeca ne vjeruju u postojanje "Djeda Božićnjaka". To je sotonsko djelo i sigurno znam da svoj život, roditeljstvo i odgoj želim graditi na stijeni Isusa. Ta stijena neće se nikada srušiti. A kada je nešto sagrađeno na pijesku, na lažima, kad tad će se srušiti. Moja djeca znaju da je "Djed Božićnjak" lažac i da ne postoji. On je čak i kradljivac, uzima sve ono što Božić uistinu jest, rođenje Isusa Krista. Uzima kroz nametnutu kupovinu, a što je lažni privid sreće - istaknula je za Večernji list Simona Mijoković.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 12

JU
jurayy
16:32 19.03.2015.

Djelit če država kuče i stanove badave samo da neko dođe živjet u ovu vukojebinu .....

DU
Deleted user
16:47 19.03.2015.

Hrvatski puk ide u skupinu debt friendly (sklon dugovima) odnosno voli se "pokazati" (ima se, može se). A banke su prva adresa za uletjeti u dug, koji je znano najgori drug. I kasnije nastanu grdni problemi jer se smatra da se nekretnina već "ima" (a nije, nego de iure bančina) i krene se "lako ćemo" i stanu se zaboravljati otplatne rate. Tko meni ne vjeruje, nek se raspita kod leasing auto kuća - najteže utjerivati i zaplijeniti (re-po) skupe terence, dok oni realistični koji kupe na kredit ili leasing budget gradski auto, e ti su uredne platiše. Ukratko, takva je ćud naroda i glavna kletva je "štedio dabogda". Kao što reče ZG gradonačelnik u krugu intimnih prijatelja: Najgore je imati, a ne smiješ pokazati! Zato stanovi i stančuge idu na bubanj, na kraju kreditne balade.

ST
strsljen2013
16:39 19.03.2015.

Nažalost FINA je protuzakonita tvorevina i to nikoga nije briga.