Još trideset tisuća izgubljenih radnih mjesta bit će cijena ovogodišnjeg pada BDP-a od približno 1,6 posto – najnovija je prognoza Hrvatske narodne banke. Prije njih sve su relevantne institucije procijenile da će Hrvatska, ne računaju li se problematična Grčka i Portugal, ove godine imati najlošiji rezultat, veliki pad BDP-a i novi val krize koji se mjeri desecima tisuća izgubljenih radnih mjesta. HNB-ova procjena o padu zaposlenosti za dva posto donosi gubitak od spomenutih 30 tisuća izgubljenih radnih mjesta, a kad se uzmu svi prethodni gubici, zemlji će trebati najmanje deset godina da vrati radna mjesta izgubljena nakon 2008.
Najgore od svega je to što je malo tko siguran da će se pad zaustaviti na jedan do dva posto, jer su rizici koji utječu na stanje u državi golemi – kako domaći tako i vanjski. Ravnateljica Ekonomskog instituta Sandra Švaljek kaže da ekonomisti nemaju precizne instrumente da bi pogodili kretanje u decimalu, ali trend je loš i teško ga se može izbjeći.
Ružičaste naočale
Ministri i dalje nose ružičaste naočale, pa tako potpredsjednik Vlade Branko Grčić kaže da je još uvijek moguće da će zadnja dva tromjesečja godine biti znatno bolja od prve polovice godine.
– Na kojoj će se brojci zaustaviti, jako je teško prognozirati, ali u svakom slučaju mislim da performanse neće biti tako drastične kako HNB prognozira – rekao je Branko Grčić. Nadu polaže u investicije u drugom dijelu godine, ali i pozitivan utjecaj turističke sezone.
Ministar financija Slavko Linić priznao je da je bilo "dosta loših rezultata u prvih šest mjeseci", ali se također nada da će ih prevladati.
– Evidentno je da u prvih šest mjeseci imamo dosta loših rezultata s pokretanjem državnih investicija, ali na nama je da pokušamo u drugom polugodištu okrenuti te negativne trendove – rekao je danas ministar financija Slavko Linić, komentirajući posljednju "crnu" prognozu HNB-a o padu BDP-a za 1,6 posto u ovoj godini.
Kad je prije dva mjeseca HNB predviđao pad BDP-a od 1 posto, ministar Linić optimistično je najavljivao da će se dogoditi upravo suprotno – rast od 0,8 posto – te da će Vlada svojim radom "demantirati sve one koji u to ne vjeruju".
Sada, kad je HNB još pogoršao svoju prognozu, Linić je oprezniji u komentarima pa ne spominje rast od 0,8 posto, već "teške prilike". Hrvatska će, prema njegovim riječima, ove godine zabilježiti rast BDP-a, ali ne u ranije predviđenim okvirima od 0,8 posto.
'Očito i nama treba vremena'
– Znali smo da će biti teške prilike u gospodarstvu jer je dobar dio industrijskih pogona ili zatvoreno ili u mirovanju. To je bio razlog da se okrenemo državnim investicijama. Ali očito i nama treba vremena. Evidentno je da u prvih šest mjeseci ima dosta loših rezultata. Na nama je da pokušamo u drugom polugodištu pokrenuti dio investicija i okrenuti negativne trendove. Ako to uspijemo s državnim investicijama, uvjeren sam da će privatni sektor krenuti sa svojim investicijama – rekao je Linić u Bruxellesu, gdje je sudjelovao na Vijeću ministara ekonomije i financija EU.
Linić je također najavio da će se povećanje trošarina na dizel i na cigarete, koje je potrebno da bi se Hrvatska uskladila s pravilima o visini trošarina u EU, dogoditi jednokratno (ali nije precizirao točno kada), do našeg stupanja u punopravno članstvo 1. srpnja sljedeće godine.
Stanovništvo iscrpljeno
– Pad BDP-a veći nego što ga je Vlada planirala ne mora sam po sebi biti razlog za rebalans proračuna jer su prihodi planirani neovisno o toj procjeni, ali on za sobom povlači daljnje smanjenje rashoda proračuna jer je država dužna smanjiti potrošnju za jedan posto BDP-a – kaže Sandra Švaljek.
– Kriza u Hrvatskoj posljedica je dubokih strukturnih problema kao i vanjskog okruženja, a gospodarstvo i stanovništvo je iscrpljeno dugotrajnim i neprekidnim padom ekonomije. Revizija prognoze HNB-a nije nam iznenađenje – kaže Zrinka Živković Matijević, analitičarka RBA.
Odgovor: Kokoš u kukuriku koaliciji