Švedski je parlament jučer je izglasao nepovjerenje vladi Stefana Löfvena, što je povijesna rijetkost za tu zemlju te bi tamo uskoro mogli biti raspisani i prijevremeni parlamentarni izbori. No razlog pada socijaldemokratske vlade nije nepostojanje protupandemijskih mjera po kojima je Švedska postala poznata.
Umjesto toga, socijaldemokrat Löfven postao je prvi šef neke švedske vlade koji je izgubio povjerenje u parlamentu jer je pao na prijedlogu zakona o – najmu stanova. Protiv nastavka njegova mandata glasale su stranke centra, kršćanskih demokrata, švedskih demokrata i Ljevice, nekadašnjih komunista, koja tradicionalno podupire sebi ideološki bliske socijaldemokrate.
Prijedlog vlade bio je da se formiranje cijena prepusti tržištu praktički u cijelosti, odnosno da se ukinu ograničenja rasta cijena najma. Stranci Ljevica to se nije svidjelo i bilo je dovoljan razlog da pokrene izglasavavanje nepovjerenja sebi ideološki bližoj vladi. Nije dovoljno bilo ni to što bi zakon, kojim se ciljalo privući investicije namijenjene gradnji stanova za iznajmljivanje, vrijedio upravo samo za stanove izgrađene 2022. godine, dakle nakon stupanja tog zakona na snagu.
– Nevoljko činimo ono što smo napravili danas. Sve smo učinili da bismo razriješili situaciju. Ali kada nitko drugi nije želio doprinijeti rješenju, završili smo ovdje, a to je u skladu s onim što smo obećali. Nije Ljevica odustala od socijaldemokratske vlade, socijaldemokratska vlada odustala je od Ljevice i švedskog naroda – rekla je Nooshi Dadgostar, šefica te stranke, prije glasanja o povjerenju vladi u švedskom Riksdagu.
No upravo je njezina stranka dala ultimatum socijaldemokratskoj vladi iako je samo izglasavanje nepovjerenja pokrenula stranka Švedski demokrati. Bila je to zapravo stvar tehničke naravi jer Ljevica naprosto nije imala dovoljno zastupnika koji bi potpisali prijedlog, a puno jači Švedski demokrati jesu.
Za opoziv Löfvenove vlade glasalo je 181 zastupnik, a potrebno je bilo 175. Da bi se izbjegli prijevremeni parlamentarni izbori, sadašnji švedski premijer morao bi dati ostavku nakon čega bi predsjedavajući parlamenta označio početak pregovora za osnivanje nove vlade. Ako sastavljanje nove vlade ne uspije, Švedsku bi čekali novi parlamentarni izbori koji bi se morali održati najkasnije tri mjeseca nakon što se raspišu.
I opet ne bi, prema sadašnjim anketama, bilo sasvim izvjesno tko bi formirao vladu jer su u ovom trenutku lijevi i desni centar poravnani.
– Nikada ta vlada nije ni trebala biti na vlasti – dovoljno je sarkastičan bio Jimmie Akesson, lider Švedskih demokrata. Poslije glasanja u kojem je izgubio povjerenje, Löfven je rekao kako će, bez obzira na to što se dogodilo, on i njegova vlada biti na raspolaganju da nose teret vođenja ove zemlje.
– Kao i uvijek, posvećen sam tome da napravimo najbolje za Švedsku. Treba mi vremena, ne nužno cijeli tjedan, ali toliko koliko je potrebno da se situacija koja je vrlo važna za Švedsku riješi – rekao je.
Nije baš jasno što je mislio pod ovime, ako su mu prije glasanja propali i posljednji pregovori za ostvarenje većine u parlamentu. Kao što će mu sada biti teško socijaldemokrate vratiti na vlast iz opozicije u kojoj su bili sve od 2006. do posljednjih parlamentarnih izbora 2018. godine.
VIDEO Danas je prvi dan ljeta: Znate li zašto svake godine počinje na drugi datum?
To je isto kao i kad je SDP ukinuo djecji doplatak i socijalnu pomoc te ogranicio socijalni dijalog s sindikatima , lazna ljevica i lazni dem9krati , i lazna desnica a sve bivsi komunisti