U organizaciji Ministarstva turizma i sporta te tvrtke za savjetovanje Apsolon održana je danas cjelodnevna on line panel rasprava „Izazovi i prilike za razvoj pametnog turizma u Hrvatskoj“ koja je okupila dvjestotinjak sudionika, mahom ključnih predstavnika vodećih turističkih kompanija, institucija i potencijalnih SMART destinacija, koji su zajedničkim snagama nastojali odgovoriti na pitanje “Kakav će turizam u Hrvatskoj biti nakon korone?”. Kroz panel rasprave cilj je bio odrediti ključna područja u koja je potrebno ulagati za razvoj pametnog turizma u Hrvatskoj. Diskusija s panelistima i publikom pokazala je da u Hrvatskoj postoji veliki interes za novim modelima razvoja turizma i za integracijom novih tehnologija u vidu inovativnih proizvoda, otpornosti destinacije, inkluzivnog turizma i dr. te je utvrđen smjer daljnjeg razvoja turizma iz gledišta ključnih dionika hrvatskog turizma.
“Turizam u Hrvatskoj očekuju ključne godine razvoja te vjerujem da će one biti obilježene upravo aktivnostima vezanim uz pametni turizam i projekt SMARTMED u kojem Hrvatska kroz Ministarstvo turizma i sporta ima vodeću ulogu između devet zemalja Mediterana.”, izjavio je državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta Tonči Glavina te nadodao: “Današnje četiri panel rasprave domaćih stručnjaka u turizmu na teme pametnog turizma to jest održivosti, suradnje i participacije, ljudskog kapitala i poslovnog okruženja te tehnologije i IT podsjetile su nas na neke odlične “pametne” projekte koji se u Hrvatskoj već duže provode te su nas sve potakle na promišljanje o inovativnim modelima turizma i potencijalima pilot projekta u Hrvatskoj te mogućnostima međunarodne suradnje sa zemljama Mediterana. Drago mi je što su projekti kao što su digitalizacija hrvatskog turizma, nagrađivani sustav za prijavu i odjavu gostiju eVisitor, portali croatia.hr i entercroatia kojima je cilj upoznavanje posjetitelja s aktualnostima u našoj zemlji, projekt Sigurna turistička sezona i mnoge druge koje je Ministarstvo turizma i sporta pokrenulo samostalno ili u suradnji sa partnerima i zajednicom te ostale koje snažno podržavamo, prepoznale i članice ove inicijative i istaknule kao odlične primjere održivosti u istraživanju koje je provedeno.”
Pametni turizam bi ponajprije trebao njegovati interdisciplinarni, intersektorski i participativni pristup upravljanju i razvijati destinacije koje su uključive i otporne, čije lokalne zajednice žive kvalitetnijim životom i promiču svoju baštinu i gdje turisti i posjetitelji čuvaju okoliš zajedno sa stanovništvom.
U kojem smjeru ide Hrvatska odgovoreno je u četiri panela u kojima je istaknuto kako Hrvatska prednjači u održivosti te da je za razvoj pametnog turizma nužno poticati privatni sektor i promicati suradnju stanovništva kroz suradnju četiri stupa pametnog turizma.
Direktorica sektora za turizam iz tvrtke partner u organizaciji ovog događaja, Jadranka Gojtanić dodatno je istaknula: ”Drago mi je što smo danas vidjeli da je hrvatski turizam na odličnom tragu da postane “pametan”, no isto tako uvjerili smo se kako je u Hrvatskoj potrebno dodatno raditi na zakonodavnom okviru koji će podupirati ciljeve različitih strateških okvira koji su u određenoj mjeri dobro razvijeni. Također, potrebno je dodatno poticati interdisciplinarnu suradnju i razvijati participativne platforme koje uključuju široki spektar razina upravljanja i dionika u upravljanje turizmom i strateško promišljanje razvoja.”
U prvom panelu posvećenom održivosti u turizmu istaknuto je kako je održivost kompleksna tema koja osim same zaštite okoliša koja se prva nameće, sadrži puno širi spektar tema kojima treba jasnije definirati smjernice, dodatno educirati lokalne aktere u turizmu o tome što se radi te uvoditi tehnologije kako bi se u konačnici na razvoj održivosti potaklo privatni sektor i snažnija suradnja stanovništva. Kroz razgovor sudionika istaknuto je kako su se hrvatski otoci, s naglaskom na Krk i Cres okrenuli održivosti i prije propisanih strategija na razini Hrvatske i Europe. Predstavljeni su projekti kojima se Dubrovnik bori protiv over- tourisma, storytelling kao ključan element održivosti i očuvanja baštine u Hrvatskoj te kako je trenutno pristupačnost u turizmu, socijalni i inkluzivni turizam marginalno obrađena tema koja ima mnogo prostora za razvoj. Kao osnovni ključ za održivi turizam, naglasak je na suradnji, što je ujedno bila i tema drugog panela ovog događanja.
U panelu posvećenom suradnji i participaciji istaknuta je nužna veća povezanost s terena i donositelja odluka za što je dobar primjer Pokret otoka koji je iskoristio tehnologiju za povezivanje otoka i naglasio važnost lokalne zajednice u upravljanju turizmom. Izvrstan je primjer za to i Općina Svetvinčenat. Sudionici su istaknuli kako u javnosti nema dovoljne svjesnosti sudionika o važnosti suradnje te da smatraju kako je odgovornost za razvoj pametnog upravljanja zajednica, odgovornost primarno turističkih zajednica, a onda i ostalih dionika.
U panelu Ljudski kapital i poslovno okruženje naglasak je stavljen na nužnosti poticanja i razvoja kreativnog poduzetništva, poticanja cjelogodišnjeg zapošljavanja i kontinuiranog razvoja kompetencija aktera u turizmu u skladu s promjenama na tržištu.
Panelisti na panelu tehnologijama i IT-ju vodili su raspravu o benefitima tehnologija za turizam, ulozi strategija u poticanju inovacija, pritom naglašavajući da te strategije dolaze za relativno prekratko razdoblje.
Projekt SMARTMED u sklopu kojega su se održale panel rasprave „Izazovi i prilike za razvoj pametnog turizma u Hrvatskoj“ pripremljen je u okviru PANORAMED inicijative, Interreg MED programa sufinanciranom sredstvima Europske unije vrijednom 22.5 milijuna kuna koji povezuje trinaest partnera iz devet mediteranskih zemalja: Hrvatske, Portugala, Španjolske, Italije, Francuska, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Grčke. Članice SMARTMED-a zajedno, temeljem specifičnih potreba svake od zemalja, razvijaju poslovni model za pametni i održivi turizam i inovacije u turizmu na Mediteranu.