Ursula von der Leyen prošlog se tjedna vratila s ljetnog odmora kako bi se pripremila za drugi mandat na čelu Europske komisije, koji bi, smatra Politico, mogao biti izazovniji od njena prvog mandata. Dok su joj prvi mandat obilježili pandemija i rat u Ukrajini, u nadolazećem će se suočavati s istim sukobom u Ukrajini, ali i s novim predsjednikom SAD-a. Neizvjesnost bi mogla dosegnuti vrhunac, osobito ako na vlast ponovno dođe Donald Trump, a istovremeno se diljem Europe jača utjecaj krajnje desnice.
"Sljedećih pet godina bit će političko minsko polje", izjavio je za Politico visoki dužnosnik EU koji je želio ostati anoniman. "U takvom okruženju von der Leyen morat će donositi ključne odluke o budućnosti Europske unije i njezinu proračunu, istovremeno balansirajući rat u Ukrajini i izazove američkih izbora."
Gdje god pogledali, von der Leyen ima problema. Europski parlament nikada nije bio ovako fragmentiran. Za stolom Europskog vijeća, među 27 čelnika država članica, sjede i neki desno orijentirani lideri, pa čak i oni koji su otvoreno neprijateljski raspoloženi prema von der Leyen. Taj bi broj mogao rasti, pogotovo uz političke promjene u Austriji ove godine i mogući uspon Marine Le Pen 2027. godine. Rat u Ukrajini i dalje traje bez naznaka smirivanja, kao ni sukob na Bliskom istoku, dok Sjedinjene Države oklijevaju oko nastavka financiranja pomoći Kijevu. Usto, Trump bi mogao pobijediti na američkim izborima u studenom, što bi dodatno povećalo neizvjesnost.
Istovremeno, Bruxelles se sprema za žestoku borbu oko svojih financija, jer nastoji uravnotežiti povećane troškove za obranu s potrebama zelene tranzicije. U sljedećih pet godina von der Leyen će morati pripremiti EU za buduće proširenje. U sklopu tog procesa 449 milijuna građana Europske unije morat će ostati uvjereni – ili biti uvjereni – da se budućnost EU ne temelji samo na Parizu i Varšavi već i na Kijevu, Kišinjevu i Podgorici.
VEZANI ČLANCI:
Tijekom pandemije i krize u Ukrajini von der Leyen je "pokazala da ima hrabrosti" za vođenje EU-a kroz teška vremena, istaknuo je jedan EU diplomat. Ipak, "čeka nas burna vožnja", komentirao je visoki dužnosnik EU o nadolazećem mandatu von der Leyen. Virginijus Sinkevičius, europski zakonodavac koji je bio povjerenik tijekom prvog mandata von der Leyen, rekao je da bi "drugi mandat mogao biti puno izazovniji od prvog" jer su pandemija i rat u Ukrajini dali von der Leyen prostor za manevriranje na način koji nadolazeći izazovi možda neće omogućiti. "Međunarodno okruženje za EU postaje sve izazovnije, pa će zahtjevi za jedinstvom i odlučnim djelovanjem biti barem jednako visoki kao što su bili posljednjih pet godina", izjavio je Nicolai von Ondarza, politički znanstvenik iz Njemačkog instituta za međunarodne i sigurnosne poslove.
U Europskom vijeću francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Olaf Scholz, koji su inače glavni pokretači europskog bloka, politički su oslabljeni nakon poraza na izborima za Europski parlament. Obojica se također suočavaju s izazovima zadržavanja krajnje desnice pod kontrolom unutar svojih zemalja. Nekoliko drugih ključnih i stabilnih lidera, poput nizozemskog premijera Marka Ruttea i belgijskog premijera Alexandera De Crooa, više neće biti prisutni za stolom Europskog vijeća, dok je poljski premijer Donald Tusk previše usredotočen na domaća pitanja da bi mogao značajno utjecati na europsku scenu.
Ova situacija otvara prostor za von der Leyen da "preuzme vodeću ulogu", istaknuo je jedan diplomat EU, dodajući kako ona posjeduje političke instinkte da sluša druge i predstavi svoje ideje u pravom trenutku. Promijenjena dinamika predstavlja za von der Leyen i priliku i izazov: hoće li uspjeti iskoristiti vakuum moći ili će posrnuti suočena s novim izazovima koji su pred njom?
Stil vodstva Ursule von der Leyen, koji je često kontrolirajući i rezerviran, izazvao je nezadovoljstvo među europskim čelnicima i njihovim predstavnicima u Bruxellesu. Mnogi su se osjećali zatečenima njezinim brzim donošenjem odluka, koje nisu uvijek bile dovoljno konzultirane s ključnim akterima. S obzirom na rast populističkih i nacionalističkih snaga koje se protive političkom mainstreamu Europe, europski čelnici riskiraju da postanu nervozniji i manje predvidljivi u procesu odlučivanja. U međuvremenu, mađarski premijer Viktor Orbán ne preže od podrivanja unutar EU-a i pokušava steći dodatne saveznike unutar bloka i izvan njega, primjerice, u slučaju eventualnog drugog predsjedničkog mandata Donalda Trumpa.
Nepovoljni odnosi koje je von der Leyen imala s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom mogli bi se poboljšati s njegovim nasljednikom, bivšim portugalskim premijerom Antóniom Costom, s kojim von der Leyen održava izvrsne radne odnose. Bruxelles se nada da će novi dvojac, Costa i von der Leyen, uspjeti ponoviti uspješan radni odnos koji je prvi predsjednik Europskog vijeća, Herman Van Rompuy, imao s bivšim predsjednikom Komisije, Joséom Manuelom Barrosom, između 2009. i 2014. "Bilo je napetosti između Van Rompuya i Barrosa, ali su ih uvijek uspijevali držati iza zatvorenih vrata", rekao je jedan dužnosnik EU. Oni su zajedno vodili EU kroz financijsku krizu, usklađujući svoje napore kako bi blok ostao ujedinjen usred velikog pritiska na eurozonu.
VEZANI ČLANCI:
Situacija u Europskom parlamentu čini se još složenijom. Centrističke stranke – Europska pučka stranka, socijalisti, liberali iz stranke Obnovimo Europu i Zeleni – uspjeli su se udružiti kako bi podržali von der Leyen za još jedan mandat na čelu Komisije. Međutim, fragmentacija i pomak udesno unutar parlamenta znači da će von der Leyen i njezin tim morati uložiti značajan trud kako bi uvjerili europske zakonodavce u potrebu za novim zakonodavnim inicijativama.
U sljedećih pet godina, Ursula von der Leyen suočit će se s ključnim izazovima u pripremi Europske unije za budućnost, osiguravajući adekvatno financiranje i pripremajući blok za moguće proširenje. Glavni gradovi članica EU duboko su podijeljeni oko toga što bi trebao biti njihov glavni prioritet: jačanje obrambene industrije zbog sve agresivnije Rusije, povećanje ulaganja u zelene projekte za postizanje klimatskih ciljeva ili očuvanje konkurentnosti industrije pod pritiskom Sjedinjenih Država i Kine. Otprilike dvije trećine proračuna EU koristi se za subvencioniranje poljoprivrede i infrastrukturnih projekata u najsiromašnijim regijama Europe. Svaka promjena u ovom segmentu može biti "kao otvaranje Pandorine kutije", upozorio je jedan visoki diplomat EU.
Pregovori o sedmogodišnjem proračunu EU, koji iznosi oko trilijun eura, uvijek su teški i zahtjevni jer se svi detalji moraju uskladiti među svih 27 vlada. Posljednji put ti pregovori kulminirali su petodnevnim maratonskim summitom čelnika. Ovaj put čelnici EU će morati usuglasiti proračun za razdoblje od 2028. do 2034. godine. To će uključivati donošenje ključnih odluka o financiranju pomoći Ukrajini i zelenoj tranziciji, dok će istovremeno pripremati proračun za buduće proširenje EU. Očekuje se da će rasprave biti još kompleksnije i teže nego ranije.
Ovo će biti presudni trenutak, istaknuo je jedan dužnosnik EU. "U svom prvom mandatu bila je krizna menadžerica. Sada mora osigurati da EU ostane relevantna kroz reformu proračuna i pripremu bloka za proširenje. Ove unutarnje reforme često znaju biti izazovne za europske političare." Izazov oko financija bloka povezan je s još jednim ključnim zadatkom za von der Leyen: pripremom EU za proširenje s 27 na potencijalno 36 zemalja. Ukrajina je najistaknutija među državama koje se nadaju pridruživanju, a von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel natječu se u tome tko će bolje zastupati interese ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Bruxellesu.
"Komisija će biti u središtu pregovora, no nikada prije nije vodila pristupne pregovore u tako složenom geopolitičkom okruženju", rekao je Nicolai von Ondarza, politički znanstvenik. Sada, nada koja se nudi milijunima ljudi u Ukrajini, Moldaviji i na Zapadnom Balkanu mora se pretvoriti u konkretne pregovore o financiranju, reformama i rokovima – a taj proces će potrajati. Osvrćući se na predstojeće odluke o proširenju, jedan diplomat EU je komentirao: "Ovdje stvari postaju složene i potencijalno neugodnije."
FOTO Rusiju 25 godina vodi ovaj čovjek: Zovu ga diktatorom i ratnim zločincem, a privatni život krije kao zmija noge
Mandat iz pakla? Pa onda će se osjećati kao doma..otuda je i došla.