Prema zadnjim vijestima, Parlament Ujedinjenog Kraljevstva, nakon što je odbio sporazum koji je s Europskom unijom ispregovarala premijerka Theresa May, razrađuje novi plan s kojim bi spriječio izlazak Engleske iz Europske unije bez dogovora. No što je manje vremena za to, u postupcima i javnim istupima zastupnika sve se više osjeća panika. A panika ne buja samo u britanskoj Vladi i Parlamentu, nego sve jače obuzima i britanske građane i poduzeća.
Ne postigne li sporazum o ekonomskim odnosima s Unijom nakon izlaska iz nje, osobito o granici s Irskom, Ujedinjeno Kraljevstvo će se odjednom, naglo, prekonoć, u odnosu na EU pretvoriti u stranu zemlju, sa svime što to znači: s drukčijim propisima, standardima i procedurama, s carinskim pregledima na granici te naplatom carine i poreza na uvoznu robu. A kako to sve traži puno papirologije i vremena, osobito u početku, za očekivati je zastoje u isporukama robe i usluga, putovanjima, prijevozu.
Da im sve to ne bi paraliziralo život i poslovanje nakon Brexita, britanski građani i poduzeća akumuliraju zalihe kao da se spremaju za rat: novinski nakladnici gomilaju švedski papir i tintu, proizvođači automobila skladište njemačke dijelove, isporučitelji avionskih obroka napunili su frižidere španjolskom smrznutom hranom, financijski ulagači prodaju kratkoročne i kupuju dugoročne državne obveznice dižući im cijenu i spuštajući prinose na povijesno najniže razine. Bez obzira hoće li Brexit biti sa sporazumom ili bez njega, 29. ožujka ili s odgodom, svaki aspekt života i rada u Ujedinjenom Kraljevstvu već je prožet panikom. A to znači da i kućanstva i tvrtke gotovo sigurno smanjuju potrošnju, odgađaju ili posve odustaju od ulaganja u trajnija dobra i za crne dane spremaju najlikvidnija sredstva, gotov novac.
Strah da bi se mogla dogoditi ekonomska katastrofa je “proročanstvo koje samo sebe ispunjava” pa se katastrofa zaista i dogodi. Čim prođe prvi puni kvartal, statistika će vjerojatno javiti da se rast britanskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) preokrenuo u pad. Potraje li to dva uzastopna kvartala, eto recesije. Potraje li više kvartala, stiže i depresija. Ali, ne samo u Ujedinjenom Kraljevstvu, nego i u većem dijelu, ako ne i u cijeloj Europi, pa tako i u Hrvatskoj.
Dodatna je nevolja što panika zbog Brexita nailazi na plodno tlo europskog ekonomskog usporavanja koje nema veze s njim nego je posljedica nekih drugih internih problema i neravnoteža europske ekonomije i financija. Dolazi u trenutku kad se očekuje, kako javlja Economist, da Eurostat krajem siječnja objavi kako je talijanski BDP pao i drugi kvartal zaredom pa je ta zemlja članica EU tehnički već u recesiji, a i da je cijela eurozona na samom rubu recesije.
Oči svijeta ponovo se okreću središnjim bankama, Banci Engleske i Europskoj središnjoj banci te njihovim kontracikličnim i stimulativnim mjerama i instrumentima. Hrvatskoj preostaje samo nadati se da će te mjere i njoj bar malo pomoći i da recesija neće biti preduboka i preduga.