'Vraćeni bi mogli nezadovoljstvo iskazati kod nas'

Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović, kažu njoj bliski izvori, protivi se ideji da Hrvatska postane tzv. hotspot zemlja za migrante. Naprotiv, smatra da se hotspot lokacije trebaju organizirati isključivo izvan teritorija EU. Hrvatska uskoro može biti suočena s dvojbom, počne li povratak migranata koje je odbila Njemačka, hoće li i RH biti izložena tom povratnom valu?

Drugi profil izbjeglica

Predsjednica smatra da će, realno, prije ili kasnije Njemačka izabrati ljude koji joj trebaju, a ostale će vraćati, no ne znamo još kojim putem (Albance vraća zrakoplovima). Na Pantovčaku kažu da se tako možemo suočiti s kolonama ljudi u povratku, koji više neće biti strpljivi i mirni kao sada, nego frustrirani, nezadovoljni i koji će na neki način svoje nezadovoljstvo iskazivati u Hrvatskoj. I stoga, smatra predsjednica, već sada moramo tome vrlo ozbiljno pristupiti, razgovarati s Njemačkom i ostalima. Problem je što je naša granica propusna, što izbjeglice ulaze u RH preko tzv. zelene granice, a ne na legalne granične prijelaze, što ruši schengenski dio priče o RH. Za boravka u Opatovcu, predsjednica je dobila od MUP-a podatke da se broj sirijskih izbjeglica smanjio, da većinu čine Afganistanci, Pakistanci, Iračani. Potvrdilo se da je riječ u 80 do 90 posto slučajeva o muškarcima, i to u dobi od 25 do 45 godina. Predsjednica je bila zgranuta kada je čula da je grupa muškaraca iz Afganistana iz grijanog kontejnera izbacila majke s malom djecom, da bi se potom uselili oni. Naša policija je, naravno, intervenirala. Između muškaraca dolazi i do sukoba, a pri tome se preslikavaju njihovi međuodnosi iz zemalja iz kojih stižu. Sirijci su najmirniji od migranata i oni su "najstvarniji izbjeglice".

Najgori scenarij

Predsjednica smatra da članice EU moraju inzistirati na čvrstoj kontroli granica između Grčke i Turske. Frontex je u tome poprilično zakazao, a trebalo bi to raditi onako kako to rade Mađarska i V4 – pa bi i Grčka mogla tražiti policijsku pomoć zemalja EU radi osiguravanja granica. Zbog zime će migrantski val malo usporiti, očekuju na Pantovčaku, ali sljedećeg proljeća i ljeta možemo očekivati sljedeći val. Najgori je scenarij ako migranti tada počnu prodirati kroz BiH, na područje oko Siska ili prema Dalmaciji. No, sigurno će se otvarati nove rute i to će za RH postati vrlo zahtjevno. Predsjednica ne bi željela ograde na granicama, kažu na Pantovčaku, ali ćemo se možda ubuduće morati suočiti i s nekom fizičkom barijerom koja će osigurati kretanje prema službenim prijelazima. U međuvremenu, Hrvatska će do siječnja 2016. dovršiti još dva čvrsta prihvatna centra, ona u Tovarniku i Trilju, koji su građeni sredstvima EU i "pravi" su prihvatni centri. Problem je što će moći prihvatiti na skrb samo nekoliko stotina izbjeglica.

Sve priče o izbjeglicama čitajte u našem specijalu Izbjeglička kriza

>> Slovenija spremna za izbjeglice ako Njemačka postroži kontrolu granica