Predstavnici muslimanske crkve i vatikanski dužnosnici ovaj će tjedan započeti pregovore koji bi trebali dovesti do susreta katoličke i muslimanske crkve, prvog takve vrste dosad. Po pet predstavnika sa svake strane pokušat će razgovarati i ponovno uspostaviti dobre odnose s islamskom crkvom kakve je gradio papa Ivan Pavao II.
Katoličko-muslimanski odnosi naglo su se pogoršali nakon predavanja koje je papa Benedikt XIV. održao 2006. godine u Regensburgu, u Njemačkoj. Iz tog su kontroverznog predavanja muslimani zaključili da Papa smatra da je islam nasilan i iracionalan. Papa je u više navrata izrazio žaljenje zbog reakcija na svoj govor, ali se nikada nije službeno ispričao.
Nakon tog su Papina govora muslimani diljem svijeta prosvjedovali protiv katoličke crkve, a Papa se pokušao iskupiti posjetom Plavoj džamiji i molitvom s imamom usmjerenoj prema Meki. Muslimanski su vođe tada Papi i nekim drugim kršćanskim vođama uputili pismo u kojem je stajalo da bi "opstanak svijeta" mogao ovisiti o dijalogu između ove dvije vjere.
"Sada je potrebno razgovarati o doktrinama, teologiji, današnjim religijama i izazovima koji su pred nama", izjavio je Yahya Sergio Yahe Pallavicini, zamjenik predsjednika talijanske vjerske zajednice. "Moramo se truditi, zajedno s Papom, ostvariti dijalog o pitanjima s kojima se danas susreće čovječanstvo."
Jedna od takvih tema zasigurno je terorizam, o kojem će se raspravljati na velikom sastanku koji bi trebao uslijediti kasnije ove godine. Taj će se sastanak održati najvjerojatnije prije ljeta u Vatikanu ili u Benediktovoj rimskoj ljetnoj rezidenciji u kolovozu.
(NaM)