Papa Franjo će u studenome pohoditi Europski parlament i Tursku, a podsjetimo da će 21. rujna biti u Tirani.
Papa Bergoglio govorit će u Europskom parlamentu u Strasbourgu 25. studenog. Papin posjet europskoj instituciji najavio je predsjednik Europskoga parlamenta Martin Schulz, a potvrdio šef ureda za tisak Svete Stolice otac Federico Lombardi.
Poziv Papi uručio je prošle godine Schultz tijekom posjeta Vatikanu. Biti će to kratki, jednodnevni posjet, koji neće onemogućiti prihvaćanje službenoga poziva u Francusku francuskoga predsjednika Fracoisea Hollandea. Franjo će biti drugi papa u posjetu Europskom parlamentu, poslije Ivana Pavla II., koji ga je posjetio 1988. godine.
Franjo će otići u pastoralni pohod u Tursku koncem studenoga, potvrdio je ured za tisak Svete Stolice. U Svetu Stolicu stiglo je u subotu pismo turskog predsjednika Recepa Tayypa Erdogana s pozivom papi da posjeti tu državu s većinskim muslimanskim stanovništvom.
Federico Lombardi potvrdio je dolazak pismenog poziva i najavio kako će se sada početi pripremati to putovanje do kojeg bi trebalo doći koncem studenoga ove godine. „Još nije određen datum, kao ni trajanje papina pohoda“, dodao je Lombardi. Moglo bi se pretpostaviti kako bi Franjo mogao pohoditi Tursku 29. i 30. studenoga, odnosno na blagdan sv. Andrije koga slavi kako Katolička tako i Pravoslavna crkva.
Benedikt XVI. je 2006. godine bio u Turskoj također na blagdan sv. Andrije. Tadašnji posjet Ratzingera bio je osjetljiv, pošto je prethodno u govoru u Regenzburgu, citirajući bizantskoga cara Manuela II. Paleologa o islamu i Muhamedu, izazvao prosvjede muslimanskog svijeta.
Benedikt XVI. je citirao dijalog iz 1391. godine kojeg su vodili učeni bizantski car Manuel II. Paleolog i jedan učeni musliman iz Perzije. Njih dvojica su raspravljali o odnosu vjere i razuma te o širenju vjere nasiljem. Papa Ratzinger citirao je Paleologovu rečenicu: „Pokaži mi što je nova donio Muhamed, i naći ćeš samo loše i nehumano, kao što je to da je on propisao da se vjera, koju je on propovijedao, proširi mačem“.
Muslimanski svijet se uvrijedio na te riječi, citat, od kojeg se Ratzinger nije ogradio, pa se tumačilo kako i Rimski poglavar drži da se muslimanska vjera i danas širi mačem. Sadašnja situacija na Srednjem istoku zasigurno će izazvati nove rasprave posebno uoči Bergogliova pohoda Turskoj.
U tzv. Islamskoj državi kršćani su, pod prijetnjom oružja, prisiljeni prijeći na islam. Dakle to šesto međunarodno putovanje Franje u njegovu pontifikatu (nakon Brazila 2013., Steve zemlje u proljeće 2014., Južne Koreje u kolovozu, Albanije u rujnu i Strasbourga u studenom) bit će dosta osjetljivo. Vjerojatno će posjetiti Ankaru i Istanbul, a spominje se i Izmir.
Turska će biti druga europska država s većinskim muslimanskim stanovništvom koju pohodi Franjo. Njegov jednodnevni pohod Albaniji 21. rujna za temu ima međureligijski suživot, koja je, kako je kazao državni tajnik kardinal Pietro Parolin, vrlo je važna u ovom povijesnom trenutku. Parolin je spomenuo važno svjedočanstvo katolika tijekom komunističkoga režima u Albaniji gdje je Katolička crkva patnjom pridonijela obnovi zemlje.
Današnja Albanija stvorena je suradnjom raznih vjerskih stvarnosti koje žive u miru (katolici, pravoslavci, muslimani suniti i muslimana bektaši), a „pomirba između osoba i naroda temelji se na praštanju a ne isključivo na kategorijama ljudske pravde“, kazao je Parolin i naglasio kako će papa Franjo pohodom Albaniji poručiti svim narodima svijeta kako je moguće djelovati zajedno. Albanija kao uzor poriče sve one koji zlorabe religiju u raspirivanju sukoba, zaključio je Papin. Sljedeća putovanja pape Franje u Albaniju, Europski parlament i Tursku, nakon što je u Redipugliji, pokraj Trsta, u subotu pred spomen grobnicom žrtava Prvog svjetskog rata kazao kako je rat ludost koja uništava stvoreno, trebala bi potaknuti svijet na promišljanje kako se ratovima ne rješavaju problemi.
>>Papa Franjo: Čovječanstvo ima potrebu plakati, a ovo je čas da plačemo
>>Papa Franjo na spomen-grobnici poginulima u Prvom svjetskom ratu
Jer dolazi kao verski poglavar ili kao presednik jedne male države koja ima neprocenjivo bogatsvo koje je stekla pod vrlo sumljivim okolnostima.