Redipuglia

Papa Franjo na spomen-grobnici poginulima u Prvom svjetskom ratu

Foto: Reuters/PIXSELL (Ilustracija)
Papa Franjo na spomen-grobnici poginulima u Prvom svjetskom ratu
12.09.2014.
u 14:15
Franjo je citirao papu Benedikta XV., koji je tijekom Prvog svjetskog rata kazao kako je on „beskorisno krvoproliće“
Pogledaj originalni članak

Papa Franjo u subotu 13. rujna pohodit će mjesto Redipuglia, pokraj Trsta, u povodu 100. obljetnice početka Prvoga svjetskog rata. U Redipugliji se nalazi spomen-grobnica u kojoj je pokopano 100.187 palih u Prvom svjetskom ratu od kojih je 39.857 identificirani i njihova su imena ispisana, a 60.330 je neznanih.  

Papa će u subotu u 8 sati krenuti iz rimske zračne luke Ciampino, te u zračnu luku Ronchi dei Legionari, pokraj Trsta, stići nakon 50 minuta. U 9 sati i 15 minuta Franjo će pohoditi austrougarsko groblje u mjestu Fogliano di Redipuglia, gdje će se, ispred središnjega spomenika zadržati u molitvi. U 10 sati će služiti svetu misu u vojnoj kapeli u Redipugliji, na kraju koje će se moliti posebna molitva za poginule i za žrtve svih ratova. Nazočnim će vojnim ordinarijima papa Franjo predati svjetiljku koju će upaliti u svojim biskupijama tijekom komemorativne proslave Prvoga svjetskog rata. U 12 sati predviđen je povratak u Rim. Dakle, samo pola dana će trajati papin posjet Redipugliji, ali bit će vrlo važan njegov govor o ratovima i žrtvama.  

Franjo je više puta govorio o današnjim sukobima, podsjećajući na krvavi svjetski sukob koji je buknuo prije stotinu godina.  

„Ta nas obljetnica poučava kako rat ne može ispraviti nepravde niti izgladiti društvene i političke razdore“, kazao je Franjo i citirao papu Benedikta XV., koji je tijekom Prvog svjetskog rata kazao kako je on „beskorisno krvoproliće“.  

„Rat uvlači narode u spiralu nasilja koje je teško nadzirati, uništava ono što su naraštaji gradili, a pripravlja put nepravdama i još gorim sukobima“, kazao je Franjo u dosadašnjim govorima vezanima za nasilja u svijetu, koje je i nazvao Trećim svjetskim ratom koji se vodi na dijelovima zemlje i u poglavljima. Ne navodi mjesta oružanih sukoba, ali govori o ratovima, koji danas tište ljude, uništavaju život mladih i starih, truju suživot između etničkih i vjerskih zajednica, tjerajući čitave zajednice u izbjeglištvo. Ne može se dakle pasivno promatrati toliku patnju i tolika beskorisna krvoprolića.  

„Rat nije nikada potreban, niti je neizbježan. Uvijek se može pronaći alternativa: a to je dijalog, susret i iskreno taženje istine“, kazao je papa Franjo, a može se očekivati kako će u tome tonu biti i njegov govor u Redipugliji. Možda će i ponoviti kako treba zaustaviti agresora, ali ne bombardiranjima.

'NISMO DOVOLJNO ULAGALI GODINAMA'

Trumpove izjave zabrinule su ovu europsku državu, odmah su počeli ulagati u obranu: 'Nismo na prodaju'

Na Trumpove zahtjeve za vlasništvom i kontrolom Grenlanda je Grenlandski premijer Mute Egede rekao kako "nisu na prodaju", a dodao je kako bi Grenlanđani i dalje trebali biti otvoreni za suradnju i trgovinu, posebice sa svojim susjedima. Analitičari ističu kako je o ovom planu Danska raspravljala već duže vrijeme te kako to nije direktan odgovor na Trumpove komentare.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 3

PI
pistaljka
22:32 12.09.2014.

Isus je dobro lučio zlo od dobra i zato je prikovan na križ. Dobro bi bilo kada bi i papa Franjo već jednom IMENOVAO neprijatelje čovječanstva, čiji su bili svi ratovi, revolucije, izmi i ostala satanija. Papa Franjo, reci nam, ako znaš, tko su sinovi Sotone, jer sve dok ne bude prave dijagnoze bolesti, neće biti ni lijeka za ozdravljenje.

Avatar spira
spira
13:02 13.09.2014.

Koji jeftini pamfleti. Nema ni jednog velikog rata da RKC nije umešana iili dirkni saučesnik u njemu Počev od prstaških ratova pa pljačkaški pohodi po svetu . Izazvali ste direkono oba svetska rata. A sad prodaš rog za sveću. Za početak WW1 RKC je direkni krivac . To se jasno može videti u aferi Drajfus, Gde je Vatikan pobesneo zbog francusko-ruskim savez Francuska je čvrsto odlučila da nestoji sama nasuprot njenom opasnom susedu i Austro–Ugarskoj. Na politiku tako “slepu i nepromišljenu”, prema monsinjoru Kristijaniju (Cristiani), gledano je veoma neblagonaklono od strane katoličke “Svetinje nad Svetinjama”. Jer, osim što je ugrožavala “temeljno puštanje krvi” koje je bezbožnoj Francuskoj bilo potrebno, ova politika je bila dragocena podrška raskolnič - koj (šizmatičkoj) Rusiji, toj izgubljenoj ovčici čijem se povratku u rimsko katoličko stado se nadala. Vatikanu je mnogo zasmetala vaskrsnuće Srbije i oslobađanje od otomanske imperije . Jer više volela da se graniči sa otomanskom iperijom. Ratoborna osećanja Pija X su bila jasno izražena već 1913. “Šta su Habzburzi trebali učiniti? Kazniti Srbiju, pravoslavnu državu. Ugled Austro-Ugarske, ovih Habzburga koji su, sa Burbonima Španije bili poslednje pristalice jezuita, a pogotovo ugled prestolonaslednika, Franca Ferdinanda, njihovog čoveka,bio bi silno uvećan. Za Rim, ovo pitanje je bilo od gotovo verskog značaja; pobeda katoličke monarhije nad Carizmom bi se mogla smatrati pobedom Rima nad raskolničkim Istokom”. Ipak, stvar se rastegla kroz 1913. godinu. Ali, 28. juna 1914,nadvojvoda Franc Ferdinand je ubijen u Sarajevu. Srpska vladanije imala ništa s ovim atentatom počinjenim od strane građaninaAustro-Ugarske, koji je zaista bio Srbin, ali je delovao u lokalnoj bosanskoj patriotskoj organizaciji. Ipak to je bio savršen izgovor za cara Franju Josifa da započne s neprijateljstvima. “Grof Sforca drži da je glavni problem bio ubediti Franju Josifa da je rat bio neophodan. Savet pape i njegovog ministra je najviše mogao uticati na njega”.