Godina dvojice papa bila je 2013., a već na početku 2014. Franju očekuje konzistorij, pa kanonizacija dvojice njegovih prethodnika i pohod u Svetu zemlju. Slika dvojice papa u Vatikanu će zasigurno biti povijesna. Nakon što je napustio Petrovu stolicu, Benedikt XVI. i dalje živi u Vatikanu, a susreo se nekoliko puta s novim poglavarom Katoličke crkve. Osim prvog susreta poslije 13. ožujka kada je argentinski kardinal Bergoglio izabran za 266. poglavara Katoličke crkve, dvojica papa su se sastali još nekoliko puta. Franjo je 23. prosinca posjetio papu emeritusa Benedikta XVI. u njegovoj vatikanskoj rezidenciji, a 27. prosinca su u Domu Santa Marta objedovali zajedno. Papa Franjo je, prigodom čestitanja božićnih blagdana 23. prosinca, pozvao Benedikta XVI. na objed u vatikanski hotel u kojem prebiva. Osim osobnih tajnika, na objedu su bili i tajnik za odnose s državama, nadbiskup Dominique Mamberti, te msgr. Bryan Wells, povjerenik za opće poslove državnoga tajništva. Dakle, dvojica papa i dalje se posjećuju i vjerojatno će takvih susreta biti i u 2014. godini.
Ne ulazeći u, da tako kažemo, normalne obveze, pa i sastanke s osmoricom kardinala koje je imenovao za reformu vatikanske kurije, Franju u 2014. godini očekuju najmanje tri ključna događanja. Najprije će 22. veljače na konzistoriju imenovati nove kardinale. Trebao bi imenovati najmanje 14 kardinala izbornika, odnosno s manje od 80 godina, pošto će do konca veljače u toj dobi biti samo 106 kardinala, a trebalo bi ih biti 120 kako je odredio papa Pavao VI. Vidjet ćemo koje će nadbiskupe, osim onih „obveznih“ koji su ili na čelu nekih dikasterija ili nadbiskupija na kojima su obično kardinali, odjenuti u crvenu kardinalsku odoru. Jer, prvi papa koji dolazi iz Južne Amerike zasigurno će, možda više nego njegovi prethodnici, voditi računa o crkvama izvan Europe. Novi kardinalski zbor raspravljat će s papom Franjom i o promjenama koje bi trebali provesti u Crkvi.
Dvojica papa, Ivan XXIII. i Ivan Pavao II., bit će istog dana, 27. travnja, uzdignuti na oltar svetaca. Kanonizacija dvojice papa koji su utjecali na promijene u Crkvi i u svijetu osim što će u Rim privući milijune vjernika, zasigurno će biti prilika za analize crkvene povijesti i prognoze njezine budućnosti. Jer, događaj neće biti samo prilika za crkvena slavlja, već i za analize povjesničara. Ivan XXIII. ne samo što je otvorio Drugi vatikanski koncil, već je svojim djelovanjem, enciklikama i pismima utjecao na događanja u hladnome ratu između zapadnog i istočnog bloka. A, Ivan Pavao II. je utjecao na rušenje istočnog komunističkog bloka.
Papa Franjo će, zatim, u svibnju pohoditi Svetu zemlju na 50. godišnjicu pohoda Pavla VI. zemljama Srednjeg istoka. U Svetoj zemlji će se Franjo susresti i s patrijarhom Konstantinopolisa. Srednji istok je pun žarišta i sukoba, a pohod Franje bi trebao značiti i utjehu kršćanima koji su proganjani na tim prostorima. Franjo je na Stjepanovo kazao kako su ti kršćani današnji mučenici vjere.
U listopadu 2014. održat će se izvanredna biskupska sinoda o obitelji. Dokument za njezinu pripremu je čuveni upitnik koji je iz Vatikana upućen svim biskupijama i u kojem su pitanja vezana i za homoseksualne brakove. Ta sinoda je uvod u redovnu koja će se održati 2015. godine. Ako tim obvezama pridodamo vezane za reformu kurije, za obnovu vatikanske banke itd., onda nije teško prognozirati kako će za papu Franju 2014. godina biti izuzetno „poslovna“. A, dokaz o velikoj zauzetosti je i činjenica što je za siječanj na svoje jutarnje mise u hotel Santa Martu pozvao predstavnike rimskih župa koje bi kao Rimski biskup trebao nedjeljama pohoditi.
Zar tvoja Argentina nije sveta zemalja ? za fašiste?