Crkva i biskupi često padnu u iskušenje da se bave politikom, odnosno popuštaju iskušenju da osobno vode politiku i od pastira se pretvaraju u političke vođe, rekao je papa Benedikt XVI. danas u Vatikanu u dvorani Celmentina u govoru rimskoj kuriji, koju je primio za razmijenu božićnih čestitaka. Naglasio je da i ateisti trebaju biti u srcu vjernicima i svećenicima.
- Pred vrlo se konkretnim pitanjem često nalaze pastiri, a ono glasi: "Kako možemo biti realistični i praktični bez prisvajanja političke nadležnosti koja nam ne pripada?" - kazao je Papa i naglasio da "svako društvo ima potrebu za pomirenjem". Okupljenim kardinalima i biskupima Papa je kazao da se "pastiri ne smiju pretvotiti u političke vodiče i politika nije u nadležnosti biskupa". To je i temeljna tema enciklike "Caritas in veritate" koju je Benedikt XVI. objavio ove godine.
Papa je govorio i o svojemu svibanjskom posjetu spomen-muzeju Yad Vashem u Izraelu. To je bio "potresan susret s ljudskom okrutnošću, ideološkom mržnjom koja je bez ikakva opravdanja usmrtila milijune ljudi, a time se htjelo i izbaciti Boga iz svijeta", rekao je Papa. Dakle, samo dva dana nakon što je potpisao dokument kojim se papu Pija XII., koga židovske zajednice kritiziraju da je premalo učinio za spas Židova od nacizma, približava beatifikaciji, Papa je podsjetio da je Yad Vashem "komemorativni spomenik protiv mržnje, žarki poziv očišćenju i oprostu, poziv ljubavi". Taj spomenik ljudskoj krivnji pokazao je još važnijim posjete mjestima vjerskog sjećanja i učinio je da se shvati njihovu nepromjenjivu aktualnost. Benedikt XVI. će 17. siječnja pohoditi rimsku sinagogu koju je Ivan Pavao II., kao prvi Papa u židovskoj kući, posjetio 1986.
Svako društvo ima potrebu za pomirenjem kako bi postojao mir, a to je potrebno za dobru politiku, rekao je Papa. Mir se može postići jedino ako se dođe do unutarnjeg pomirenja, osječaja koji nastaje iz sposobnosti priznavanja krivnje i traženja oprosta, od volje da se ide iznad potrebnoga. Umjesto stvaranja računa treba ići dalje od onoga što traže jednostavni pravni uvjeti.
Papa se obratio i onima koji ne vjeruju. Dijalogu među religijama potrebno je dodati prije svega "dijalog s onima za koje je religija strana stvar, kojima je Bog nepoznat i koji, ipak, ne bi htjeli ostati jednostavno bez Boga, ali bi mu se približili barem kao nepoznatome", rekao je papa Ratzinger i podsjetio se svoga pohoda Češkoj, zemlji u kojoj su kršćani manjina.
- Držim važnim prije svega to da nam i osobe koje sebe smatraju agnosticima ili ateistima moraju biti u srcu kao što su nam vjernici. Kada govorimo o novoj evangelizaciji, onda se te osobe možda prestraše. Oni sebe ne žele vidjeti kao cilj misije niti ne žele odustati od svoje slobode mišljenja i volje. Pitanje o Bogu postavljaju i oni iako ne mogu vjerovati konkretnom karakteru njegove pažnje za nas - objasnio je Papa i dodao kako prvi korak u evangelizaciji treba biti zabrinutost da čovjek ne napusti pitanje o Bogu kao esencijalno pitanje svojeg postojanja.
Ja ne sumnjam u Papinu dobru volju , ali ni spomena o milijunima zrtava religijskih i ideoloskih ratova...Da ne govorimo o ratovima koji su imali samo jedan cilj : PROFIT za malobrojne!