Povijesno, epohalno, najvažnije u pontifikatu pape Franje (84), tako se opisuje njegovo putovanje u Irak. Bio je savjetovan da ne ide na to područje na kojem još vlada nasilje i gdje su se eksplozije čule nekoliko dana prije njegova dolaska, ali nije odustajao.
– Ne možemo dva puta iznevjeriti irački narod – kazao je Franjo spominjući kako je Ivanu Pavlu II. u prosincu 1999. bilo zabranjeno doći na prostore Abrahama, praoca monoteističkih religija (židovstvo, kršćanstvo, islam).
Katoličko-šijitski sporazum
Sada je Franjo otišao, bio je u Mosulu, gradu koji je ISIL proglasio glavnim gradom kalifata Islamske države, u Qaraqoshu koji su teroristi uništili, slavio je misu na stadionu u Erbilu pred 10.000 hodočasnika, predvodio je misu u crkvi koju je ISIL srušio i razgovarao sa šijitskim čelnikom, velikim ajatolahom Sayyidom Ali al-Husaynijem al-Sistanijem (90). Praktički je poglavar Katoličke crkve otišao u “brlog” donedavnog neprijatelja.
Ne samo što je Franjo prvi papa koji je pohodio Irak, išao Abrahamovim stopama, već nijedan papa u suvremeno doba nije bio na tako opasnim prostorima. Franjo je jučer napustio Irak kazavši da će uvijek ostati u njegovu srcu. Zatražio je od svih sugovornika da zajednički rade za mir i napredak. To 33. Franjino putovanje izvan Italije još će se dugo analizirati. Primjerice, je li najvažniji trenutak kada je bio u Mosulu, na Trgu četiri crkve, u kršćanskom gradu Qaraqoshu, Dolini Ura, u Erbilu itd. Svakako je ključni trenutak bio Franjin posjet čelniku iračkih šijita AlSistaniju.
Mogao je čekati da ajatolah dođe na susret u Bagdad, ali otišao je 160 km od glavnog iračkog grada do šijitskog grada Najafa, četvrtog svetog grada u islamu. Franjo, čovjek u bijelome, praktički je pokucao na vrata Al-Sistanija, čovjeka u crnome. No najvažnije što su njih dvojica nakon 45-minutnog razgovora potpisala katoličko-šijitski sporazum koji bi mogao otvoriti put prema miru ne samo u Iraku.
Al-Sistani je iznenada, kako prenosi vatikanska diplomacija, rekao da svi irački građani, tako i kršćani, moraju živjeti u miru i sigurnosti. Ne samo što se takvu ajatolahovu izjavu nije moglo očekivati, već su se na određeni način uloge dvojice vjerskih čelnika preokrenule. Franjo namjerno nije inzistirao na pravima kršćana, dapače davao je do znanja kako nije došao u Mezopotamiju da bi osnažio kršćansku zajednicu u odnosu na druge. Al-Sistani je to učinio umjesto pape i pozvao na zaustavljanje velikih tragedija kao što su nepravda, tlačenje, siromaštvo, vjersko i ideološko proganjanje, ukidanje osnovnih sloboda i nedostatak socijalne pravde.
Ajatolah je pozvao sve političare da ne stavljaju osobne interese iznad općih te da omoguće prava narodima živjeti u slobodi i dostojanstvu. Ti su pozivi jednakima onima poglavara Katoličke crkve. Taj posjet nije samo veliki uspjeh Franje, već i vatikanske diplomacije koja je inzistirala na papinu susretu s Al-Sistanijem. Susret je bio planiran do u najmanji detalj. Primjerice, znalo se da će Franjo skinuti cipele prije ulaska u AlSistanijevu dvoranu, ali i da će se Al Sistani, koji ostaje sjediti kada mu dolaze posjetitelji, ustati dvaput da bi pozdravio papu i otpratio ga do plavog divana gdje ga je pozvao da sjedne. Tako što AlSistani nije nikada učinio ni za jednog gosta, izjavio je vjerski predstavnik u Najafu.
Blagoslov i iz Teherana
Zna se da Al-Sistani nije prijatelj Irana i uvijek je odbacivao iranski utjecaj na Irak, a irački sveti islamski grad Najaf oduvijek je u konkurenciji s iranskim gradom Qomom za nadmoć nad šijitskim vjernicima. Dvije škole imaju i različite poglede na odnos politike i religije. Al Sistani ne dijeli iransku ideju da kler izravno upravlja svim vlastima. Vjerski iranski čelnik Ali Khamenei je i politički vođa države. Bilo je onih koji su govorili da je Khamenei važniji od Al-Sistanija i zbog toga je papin posjet Iraku manje važan za odnose kršćana i šijita te se s posebnim zanimanjem očekivala eventualna reakcija Teherana. Došlo je i do toga. “Posjet pape Iraku bio je jako pozitivan i jako važan”, kazao je glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Saïd Khatibazadeh u Teheranu.
Taj susret “pokazuje na svoj način međureligijski dijalog i približavanje religija”, ocijenio je službeni Teheran, “u tome nema druge poruke osim dijaloga, mira i prijateljstva između religija i suradnje između civilizacija”. Evo, papino putovanje na iračko ratno područje blagoslovio je i Iran.
Od 12. veljače do 15. svibnja posjetite izložbu "Hrvatska svijetu"
Hvala ti Franjo..Nadam se da će Irak zaživjeti tvoja ufanja i poruke.