Prvi Afroamerikanac imenovan kardinalom, Ruanda i Brunej prvi put dobivaju kardinale, usto kardinalima postaju i umirovljeni svećenici koji su djelovali na terenu u misijama u Africi ili Aziji, pa i oni koji nisu ni biskupi, ali imaju određene zasluge. Papa Franjo najavom imenovanja novih 13 kardinala još je dublje izmijenio kardinalski zbor. Njegov sedmi konzistorij održat će se 28. studenoga, tjedan dana uoči adventa, te će prvi put u povijesti jedan Afroamerikanac, nadbiskup Washingtona mons. Wilton Gregory postati kardinal.
Stao uz prosvjednike
Washingtonska nadbiskupija ostala je prazna zbog ostavke kardinala Donalda Wuerla koji je navršio dob za umirovljenje, odnosno 75 godina, ali i zbog krize nastale nakon što se doznalo da je kardinal Theodore McCarrick seksualno zlostavljao maloljetnike. Gregory je postao poznat u svijetu nakon što je ove godine stao uz prosvjednike iz pokreta Black Lives Matter protiv američkog predsjednika Donalda Trumpa kojem je predbacio i zbog toga što je mahao Biblijom u ruci ispred nacionalnog svetišta posvećenoga Ivanu Pavlu II. Trump je mahao Biblijom odmah nakon što su prosvjednici protiv njega bili gađani suzavcima.
Gregory je taj Trumpov potez opisao kao “zbunjujući i za prijekor” te naglasio kako katolička institucija ne smije biti manipulirana. Među 13 novih kardinala su šestorica Talijana, ali među njima nema nadbiskupa Milana, Torina i Venecije, gradova koji su uvijek imali kardinale. To znači da ni jedna nadbiskupija koja je bila kardinalska ne znači da će to i dalje biti. Franjo bira kardinale po zaslugama, a ne prema njihovoj karijeri.
Također je važno i to da na budućoj konklavi ti kardinali izaberu Franjina nasljednika upravo po logici po kojoj su oni ušli u kardinalski zbor, dakle ne po tome koliko su moćni u pojedinim biskupijama ili koliko bi mogli prikupiti glasova na osnovu utjecaja na pojedine kardinale. Franjin nasljednik mora biti što je moguće više senzibilan za programe obnove, blizak siromašnima, migrantima, koji ima iskustvo “ulične”, ili kako je Franjo kazao, “poljske crkve”. Iz Rimske kurije imenovana su dvojica biskupa koja će biti i na budućoj konklavi jer imaju mnogo manje od 80 godina što je dobna granica za mogućnost biranja i da se bude izabran za papu.
Riječ je o Mariju Grechu, biskupu malteške biskupije Gozo koji je prije mjesec dana naslijedio kardinala Lorenza Baldisserija na položaju glavnog tajnika biskupske sinode, te o Marcellu Semeraru, bivšem biskupu Albana koji je na položaju Kongregacije za kauze svetaca zamijenio kardinala Angela Becciua koji je taj položaj morao napustiti zbog pronevjera koje je navodno počinio dok je bio zamjenik državnog tajnika od 2011. do 2018. i za koje je pod istragom. Franjo je Becciua lišio kardinalskih prava, pa prema tome i više nije član kardinalskog zbora i neće moći sudjelovati na eventualnoj konklavi.
Čuvar Svetog samostana
Dogodilo se da Franjo imenuje kardinalima i one koji nisu ni biskupi, a sada je potvrdio i imenovanje franjevca Maura Gambettija, čuvara Svetog samostana u Assisiju. Purpurnu odoru dobiva i Enrico Feroci (80), koji, dakle, neće moći sudjelovati na konklavi, ali je dugo radio u Caritasu, bio je župnik rimskog marijanskog svetišta Divino Amore, odnosno uvijek je bio uz siromašne i one koji su u potrebi. Brunei i Ruanda prvi put dobivaju svoje kardinale.
Cornelius Sim postaje kardinal u Bruneju, a Antoine Kambanda u Ruandi. Filipini dobivaju svoga drugog kardinala. Nakon Luisa Antonia Taglea, sada će Jose Fuerte Advincula postati kardinal na Filipinima. Trenutačno ima 219 kardinala mlađih od 80 godina koji mogu glasovati i biti izabrani za papu.
Ako nasljednik bude poput prethodnika....nagrabusili smo. Katolička je crkva poglavito konzervativna institucija koja je dosad bila dostatno jaka i imuna na sve nasrtaje ( liberalizme,ateizme,socijalizme, ,radikalne sekularizme....). Ako se počne previše otvarati,to ne vodi dobrom.