Papa Franjo je u nedjelju, obilježavajući "ratni Uskrs", pozvao čelnike da čuju vapaj ljudi za mir u Ukrajini i otvoreno kritizirao Rusiju što je zemlju uvukla u "okrutan i bezuman" sukob.
U poruci "Urbi et orbi" - Gradu (Rimu) i svijetu - upućenoj mnoštvu od 50.000 ljudi na Trgu svetog Petra nakon duge jutarnje mise, 85-godišnji Papa je veći dio vremena posvetio Ukrajini, usporedivši šok još jednog rata u Europi sa šokom apostola koji su, kako kaže evanđelje, vidjeli uskrslog Isusa.
"Potreban nam je Uskrsli da bismo vjerovali u pobjedu ljubavi, da bismo se nadali pomirenju. On nam je danas potrebniji nego ikada, da dođe među nas i opet nam kaže: “Mir vama!", rekao je Papa.
"U nevjerici gledamo ovaj ratni Uskrs. Previše smo već vidjeli krvi i nasilja. I naša su srca ispunjena strahom i tjeskobom jer se toliko puno naše braće i sestara moralo skloniti od bombardiranja", dodao je Franjo i pozvao na mir za "izmučenu Ukrajinu".
Ukrajina je, rekao je, "stavljena u tako teško iskušenje nasiljem i razaranjem okrutnog i besmislenog rata u koji je bila uvučena. Neka nad ovom strašnom noći patnje i smrti uskoro svane nova zora nade! Neka bude izabran mir", rekao je Papa.
"Neka se prestane pokazivati sila i moć dok ljudi trpe. Molim vas, ne navikavajmo se na rat, zauzmimo se svi glasno vapijući za mir, s balkona i na ulicama! Tko je odgovoran za narod, neka posluša vapaj naroda za mirom", nastavio je Sveti Otac.
Zahvalio je svima koji su primili izbjeglice iz Ukrajine, od kojih je većina utočište našla u Poljskoj.
"Nosim u srcu sve brojne ukrajinske žrtve, milijune izbjeglica i interno raseljenih osoba, razdvojene obitelji, starce koji su ostali sami, slomljene živote i srušene gradove. U očima nosim pogled djece koja su ostala siročad i bježe od rata. Gledajući ih, ne možemo a da ne čujemo njihov vapaj boli, zajedno s boli brojne druge djece koja pate diljem svijeta: one koja umiru od gladi ili nedostatka skrbi, one koja su žrtve zlostavljanja i nasilja i one kojoj je uskraćeno pravo da se rode", rekao je Papa.
Pozvao je i na pomirenje između Izraelaca i Palestinaca te na mir i pomirenje ljudi u Libanonu, Siriji, Iraku, Libiji, Mjanmaru te Demokratskoj Republici Kongu koju bi trebao posjetiti u srpnju, a posebno za sve kršćanske zajednice koje žive na Bliskom istoku.
"Neka bude mir na Bliskom istoku, godinama rastrganom podjelama i sukobima. Na ovaj veličanstveni dan molimo mir za Jeruzalem i mir za one koji ga ljube, kršćane, Židove i muslimane. Neka Izraelci, Palestinci i svi stanovnici Svetoga grada, zajedno s hodočasnicima, iskuse ljepotu mira, življenja u bratstvu i slobodnom pristupu svetim mjestima uz međusobno poštovanje prava svakoga od njih", poručio je Franjo.
Pozvao je na mir u Libiji, kako bi pronašla stabilnost nakon godina napetosti, i za Jemen, koji trpi sukob zaboravljen od svih uz stalne žrtve: neka primirje potpisano prošlih dana vrati nadu stanovništvu.
"Draga braćo i sestre, svaki rat sa sobom nosi posljedice koje uključuju čitavo čovječanstvo: od žalovanja do drame izbjeglica, do ekonomske i prehrambene krize čije znakove već vidimo. Suočeni s kontinuiranim znakovima rata, kao i mnogim bolnim životnim porazima, Krist, pobjednik nad grijehom, strahom i smrću, potiče nas da se ne predamo zlu i nasilju. Dopustimo Kristovom miru da nas pobijedi! Mir je moguć, mir je dužnost, mir je primarna odgovornost svakoga", zaključio je Papa u poruci Urbi et orbi.
Ovo je prvi Uskrs s vjernicima na Trgu svetog Petra od 2019., dvije godine nakon strogih restrikcija zbog pandemije covida-19.
Kako je lijepo danas na Uskrs imati čistu savjest znajući da nisi ničim pridonio ovom ratu u Ukrajini nego si zapravo činio sve što je u tvojoj moći da se taj rat spriječi. S druge strane nekome mora biti opako nagrižena savjest, ako je uopće ima, znajući da je posredno pridonio ovom ratu priklonivši se administraciji koja je odogovorna za ovaj rat a kojoj je u nedavnom glasanju u Senatu nedostajalo 13 ruku da preskoči filibuster i donese zakon da se pobačaj može izvršiti i u devetom mjesecu trudnoće kao i neposredno nakon porođaja. I u tu svrhu zlorabiti Liturgiju dana 17. listopada 2020. godine i to sinhronizirano s najvećim sotonistima na ovoj kugli zemaljskoj u jednoj klasično podloj obavještajnoj operaciji. Griješnik sam i neka mi Bog oprosti moje grijehe ali se Boga ne bojim i ne trebam se bojati po ovom pitanju, za razliku od nekih koji sad tobože pozivaju na mir.