Papa poziva na bratsku korekciju i suglasnu molitvu

RIM – Postoji stupanj suodgovornosti u kršćanskom životu koji predviđa aspekte bratske korekcije i zajedničku i suglasnu molitvu, rekao je Benedikt XVI. u nedjeljnom angelusu u papinskoj palači u Castelgandolfu pokraj Rima.  Bratska korekcija i suglasna molitva su kameni temeljci kršćanske zajednice. Benedikt XVI. se nadahnuo evanđeljem po Mateju  kada je govorio o „bratskoj korekciji“, koju je objašnjavao Isus.

„Ako moj brat počini grešku protiv mene, ja moram upotrijebiti milosrđe prema njemu i prije svega govoriti mu osobno dajući mu do znanja da to što je rekao ili učinio nije dobro. Taj način djelovanja se zove bratska korekcija, ona nije reakcija na uvredu, već je pokazivanje ljubavi prema bratu“, rekao je Benedikt XVI.

Može se dogoditi i da jedan brat, bez obzira što je primljen s tim poštovanjem, ne želi čuti razloge. Tada evanđelje naznačuje određeno stupnjevanje, odnosno ponovno se govori bratu s više osoba i u slučaju novog odbacivanja se obavijesti zajednicu. A, ako ni to nije dovoljno, onda, objašnjava Benedikt XVI., mu treba „dati do znanja o odvajanju koje je on sam izazvao odvojivši se od crkvene zajednice“.

Benedikt XVI. je naglasio kako sve to naznačuje postojanje “suodgovornosti u hodu kršćanskog života. Svatko svijestan svojih ograničenja i nedostataka pozvan je prihvatiti bratsku korekciju i pomoći drugima s tom posebnom uslugom”. Papa je zatim objasnio kako je i suglasna molitva još jedan “plod milosrđa” prisutan u kršćanskoj zajednici, te je pozvao na suglasnost unutar kršćanske zajednice.

Potrebno je biti suglasnima kako u bratskoj korekciji, koja zahtjeva veliku skromnost i jednostavnost srca, tako i u molitvi kako bi ona stigla do Boga od stvarno ujedinjene zajednice u Kristu, poručio je Papa.

Benedikt XVI. pozdravio je i početak 25. talijanskog nacionalnog euharističkog kongresa u Anconi, čijem će zaključenju slijedeće nedjelje prisustvovati.

Dakle, Papa je govorio o bratskoj korekciji i suglasnosti unutar crkvene zajednice. Govorio je to i u povodu nacionalnog euharističkog kongresa, ali obratio se, dakako svima, pa porema tome i hrvatskim biskupima.

Benedikt XVI. je, kako doznajemo iz vatikanskih izvora, „pogođen, na negativni način, razvitkom spora u Hrvatskoj između biskupa, države i benediktinaca“. U Vatikanu su posebno začuđeni što na napade na Papu „u hrvatskom glasilima, koji su pokrenuti i vođeni u Poreču, nisu odgovorili hrvatski biskupi, osim zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića“. Ti napadi na Benedikta XVI. „počeli su nagrizati povjerenje i ljubav koju su imali hrvatski vjernici i kler prema Papi i Svetoj Stolici“. Ta ljubav „hrvatskog naroda prema Svetoj Stolici i Papi bila je kroz stoljeća i integralnim dijelom ljubavi hrvatskog naroda prema svojoj Domovini“. Vatikanski izvori govore o „velikoj odgovornosti porečkog biskupa i njegova bivšeg kancelara zbog činjenice da su uspijeli provesti ono što je drugima propalo, od Focija I. u vrijeme podjele između Rimske crkve i bizantinske (Focije I. je bio carigradski patrijarh i za pravoslavlje je simbolom suprotstavljanja rimskim papama a za katolike simbolom raskolnika, op.p.) do maršala Tita“. U Vatikanu se, dakle, drži kako je porečka biskupija i medijsko-politička kampanja protiv Pape dovela do rascijepa između Hrvata i Rima, a što nije u proteklim stoljećima nikome uspjelo provesti.