Papa u Albaniji, u posjeti zemlji 'žive vjere'

Papa Franjo u nedjelju, 21.9. boravi u jednodnevnom službenom posjetu Albaniji. Što ga ovdje očekuje i koje očekivanja imaju drugi od njegove posjete, objašnjava Erich Leitenberger, glasnogovornik zaklade Pro Oriente.

Nekovencionalne geste i posjete u one dijelove svijeta koji vrijede kao njegov "kraj", pripadaju među „specijalitete“ pape Franje. Godinu i pol dana nakon stupanja na ovu dužnost, papa Franjo u nedjelju, 21.9. posjećuje Albaniju – to je njegovo prvo putovanje unutar Europe. U zemlji s oko tri milijuna stanovnika, većinu čine muslimani dok kršćana ima tek jedna petina. Ipak, ovaj posjet pape Franje vrijedi kao posjeta s velikom simbolikom. „Svojom kratkom posjetom, želim učvrstiti vjeru Crkve u Albaniji, u zemlji koja je u prošlosti vrlo patila od posljedica ideologija koje su ovdje postojale“, izjavio je katolički pontifex prije nekoliko mjeseci.

Profesor Erich Leitenberger je glasnogovornik zaklade Pro Oriente, austrijske zajednice kršćanskih crkvi koja se zalaže za razumijevanje između Rimokatoličke i Pravoslavne crkve. U razgovoru za DW, on objašnjava pozadinu ove posjete:

DW: Papa se nalazi u posjeti Albaniji. Zašto je odabrao upravo ovu malu zemlju, na rubu europskog Zapada kao zemlju svoje prve posjete unutar Europe?

Erich Leitenberger: Za to postoje mnogi motivi. S jedne strane, Albanija je zemlja koja se u religioznom smislu nalazi između Istoka i Zapada. U ovoj zemlji žive mnogi katolici, pravoslavci, muslimani kao i članovi sufijskog reda bektashija. Nadalje, Albanija je zemlja koja je najjasnije od svih europskih zemalja osjetila posljedice vladavine komunističkog režima – primjerice, u vrijeme Envera Hohxe je religija bila sasvim zabranjena što je naravno uništilo infrastrukturu religioznih zajednica. No, živa vjera u ljudskim srcima nije mogla biti uništena i to se u Albaniji nakon sloma komunizma jako dobro vidi. To se primjećuje na restauracijama crkvi kao i na njihovoj novoj gradnji. Pri tome mislim i na katoličke i pravoslavne crkve i katedrale u Tirani.

No, postoji još jedan drugi razlog zašto je papa Franjo odabrao upravo ovu zemlju. Naime, ovdje je od svih sredozemnih zemalja, najbolje uspio suživot raznih vjerskih grupa, prije svega između kršćana i muslimana. To ima veze s albanskom poviješću, s činjenicom da su se obitelji ovdje uvijek miješale – što je zapravo rijetko za društvo koje je većinski muslimansko.

U vremenima velikih nemira u svijetu, papa Franjo želi istaknuti primjer Albanije. Hoće li u tom smislu odaslati poruke?

Papa Franjo će zasigurno prije svega u susretima s predstavnicima različitih vjerskih zajednica istaknuti pojedine točke albanske stvarnosti, tradicije, povijesti i samim time zajedništva i suživota raznih vjerskih zajednica – u smislu kako bi se one mogle i trebale i danas odvijati. Upravo zato što su u svijetu trenutno mnogi izloženi teroru zato što pripadaju drugoj religiji. U tom smislu može Albanija pružiti pozitivnu sliku i zajednici naroda nešto dati. Po tom pitanju možemo od Albanije učiti.

Velika je tema i sigurnost ove posjete Albaniji budući da će se papa Franjo voziti u otvorenom vozilu. Talijanski mediji su prenijeli izjavu veleposlanika Iraka u Vatikanu koji je izjavio kako je „jako zabrinut za sigurnost života pape Franje“. Mnogi Albanci se bore na strani IS-a u Siriji i Iraku. Postoje li razlozi za zabrinutost?

Naravno da svuda, ne samo u Albaniji ili na Kosovu, nego i u mnogim europskim zemljama, postoje mladi ljudi koje zasljepljuje ludilo islamista i koji sudjeluju u nevjerojatnim agresijama koje islamisti provode prije svega u Siriji i Iraku. No, mislim da što se tiče sigurnosti pape Franje, možemo biti opušteni, baš kao što je to bio i glasnogovornik Svete stolice, otac Lombardi, kada je objavio vrlo detaljni opis papina putovanja. Ovakvi navodi i pretpostavke nisu utjecali niti na papu Franju.

Zaklada Pro Oriente osnovao je austrijski kardinal Franz König tijekom Drugog Vatikanskog koncila, 4.studenog 1964. u Beču. Od tada Pro Oriente na znanstvenoj razini i putem „diplomacije“ radi na premošćivanju razdora između Rimokatoličke i Pravoslavne crkve.

>> U Vatikanu pojačane mjere sigurnosti zbog mogućeg napada