Kolumna

Papinim pozivom na molitvu i post počela jedna od najdramatičnijih korizmi

Foto: GUGLIELMO MANGIAPANE/REUTERS
Pope Francis holds the weekly general audience at the Paul VI Hall at the Vatican
Foto: GUGLIELMO MANGIAPANE/REUTERS
Pope Francis holds the weekly general audience at the Paul VI Hall at the Vatican
Foto: (C)Massimiliano MIGLIORATO/CPP / ipa-agency.net
ITALY - REL - WEEKLY GENERAL AUDIENCE - 2022/03/02
03.03.2022.
u 10:43
Želim da nam korizmeni hod za mir u Ukrajini donese radost Uskrsa sa srcem pročišćenim i obnovljenim milošću Duha Svetoga, poručio je na raznim jezicima papa Franjo jer želio je da ga čuje cijeli svijet
Pogledaj originalni članak

Cijeli katolički svijet odazvao se jučer na inicijativu pape Franje i molitvu i post za mir i prestanak rata u Ukrajini, čime je na ovogodišnju Čistu srijedu ili Pepelnicu započela jedna od najdramatičnijih korizmi u novijoj povijesti. Rat koji je Rusija pokrenula protiv Ukrajine šokirao je svijet, a još su šokantnije najave da bi mogao prerasti u treći svjetski tj. nuklearni rat. Vjernici u takvim situacijama refleksno odgovaraju molitvom, a posebice kada su na to potaknuti ovakvim primjerima poput Papina, koji je napravio presedan i zanemario diplomatske manire i uzuse te sam otišao u rusko veleposlanstvo u Rimu kako bi se informirao iz prve ruke.

Papa Franjo i na jučerašnjoj općoj audijenciji u fokus je stavio Ukrajinu i njezinu sudbinu, rekavši kako je "molitva plodna brazda u koju valja sijati duh mira čak i usred ratnih užasa". Moćna je to poruka! Premda se nekome može činiti uzaludnom u ovome trenutku, kada grmi oružje, baš kao što je bilo onih koji nisu blagonaklono gledali Franjin spomenuti odlazak u rusko veleposlanstvo, jer je tobože tako otišao njima "pred noge", a Rusi su to iskoristili kasnije za svoj PR.

Zanimljivo je kako se na jučerašnjoj općoj audijenciji papa Franjo, osim podrške ukrajinskom narodu, obratio i onima kojima pomažu izbjeglice. Naime, Papa se izravno obratio poljskim hodočasnicima, rekavši kako su oni prvi pružili pomoć Ukrajini otvorivši "svoje granice, svoja srca i vrata svojega doma" Ukrajincima koji bježe od rata. "Velikodušno im pružate sve što im je potrebno kako bi živjeli dostojno, unatoč ovom dramatičnom trenutku. Duboko sam vam zahvalan i od srca vas blagoslivljam", poručio im je papa Franjo, napomenuvši kako je njegov pozdrav na poljskom pročitao franjevac iz Ukrajine, kojega je izabrao upravo zbog toga te da se njegovi roditelji u ovome trenutku nalaze u jednom mjestu u blizini Kijeva, u podzemnim skloništima kako bi se obranili od bombi. "Ali, taj je franjevac ovdje s nama", rekao je Papa, "prateći njega, pratimo čitav narod koji trpi zbog bombardiranja, njegove stare roditelje, i brojne starije osobe koje su u podzemlju kako bi se zaštitili. Nosimo u svojem srcu sjećanje na taj narod".

Međutim, Papa se nije zaustavio na obraćanju Poljacima, nego je o Ukrajini progovorio i vjernicima francuskog govornog područja, kojima je rekao kako svima želi da će "naša molitva i post biti molitva za mir u Ukrajini". A obratio se i hodočasnicima engleskog govornog područja: "Svima želim da nas korizmeni hod koji danas započinjemo molitvom i postom za mir u Ukrajini donese radost Uskrsa sa srcem pročišćenim i obnovljenim milošću Duha Svetoga". "Započinjemo ovu korizmu u duhu pokore i molitve kako bismo izmolili Božje milosrđe nad sve nas i mir za cijeli svijet", rekao je pozdravljajući vjernike njemačkoga jezika, dok je portugalske vjernike potaknuo da od Gospodina snažno mole dar mira. Papa kao da je jučerašnjim obraćanjem na različitim jezicima, a istom porukom, snažno želio obuhvatiti cijeli svijet.

Istodobno, jučer je Vijeće europskih biskupskih konferencija (CCEE) objavilo kako će sve crkve u europskim državama tijekom cijele korizme slaviti po jednu misu za mir, poginule u ratu i umrle od covida. U Hrvatskoj će to biti 14. travnja, a u BiH 7. ožujka.

No, Crkva u ovoj teškoj krizi pomaže i konkretno. Vatican news tako jučer citira poljske izvore i navodi da je više od 450.000 ljudi je do sada ušlo u Poljsku iz Ukrajine, a uz Poljsku su se zauzele u pomoći izbjeglicama i Rumunjska, Moldavija, Slovačka i Mađarska. Caritasi tih zemalja u prvom su redu u organizaciji prihvata. Dolaze uglavnom žene, djeca i starije osobe, kako se navodi.. U Poljskoj su biskupijski Caritasi stavili na raspolaganje 2500 kreveta i aktivirali volontere za pružanje pomoći obiteljima primljenima u centrima koje su koje su pripremile javne vlasti. Katolička Crkva i Pravoslavna Crkva u Rumunjskoj pritekle su u pomoć izbjeglicama od prvoga dana rata. Za smještaj izbjeglica u Republici Moldaviji Caritas je otvorio tri centra s 500 kreveta. I Slovačka je primila tisuće izbjeglica. U Slovačku uglavnom dolaze žene i djeca, jer muškarci od 18 do 60 godina podliježu općoj mobilizaciji, te su obvezni ostati u Ukrajini kako bi se borili. Mađarska vlada je pak najavila da će primiti sve izbjeglice koji dolaze iz Ukrajine, navode u Vatikanu na početku ovogodišnje korizme koja će ostati zapamćena u povijesti. Kako Crkve, tako i cijeloga svijeta. 

Video: U Kijevu se stvaraju sve duži redovi za hranu: "Ne znamo hoće li se sutra moći dostaviti nešto ili ne"

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

Avatar southman
southman
14:27 03.03.2022.

Sve 5 ali zašto u cijeloj propovijedi nedostaju dvije riječi " Rusija " i " Putin " ?